Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) stupila je jučer na snagu. Odluku su donijeli Europski parlament i Vijeće Europe, a s obzirom na to da se radi o pravnom dokumentu Europske unije, on je automatski važeći za sve njene članice, piše Večernji list BiH.
Odlukom o zaštiti osobnih podataka ponajprije se mijenja donja dobna granica kad je riječ o odlučivanju o vlastitim podacima. Ona više neće biti 18, nego 16 godina. U susjednoj Hrvatskoj iznenađeni su brojnim stvarima iz najnovijeg europskog zakona, a ponajviše onim prema kojem će učenik od 16 godina i stariji davati dozvolu za upotrebu svojih podataka, čak i roditeljima.
Stroža pravila
Prema tome, djeca će imati veća prava od roditelja u nekim slučajevima, što je dosad bilo nezamislivo. Neće više svi moći pogledati ni koju školu je učenik upisao ili koji je uspjeh postigao. Kod oglasne ploče bit će osoba koja će spriječiti da neka druga osoba to gleda ili snimi. S obzirom na to da BiH ide u korak s Europskom unijom i da je želja većine građana da zemlja postane punopravna članica europske obitelji, upitali smo za komentar jednog od najupućenijih u stanje učenika. Godinama se već Slavko Lauš bori za prava prosvjetnih djelatnika, ali i za prava učenika pa nam je kao predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a govorio i o ovoj temi. - Ako bismo morali krenuti s ovakvim načinom rada, trebalo bi napraviti analizu je li taj način dobar ili loš za obrazovni sustav. Potrebno je u to uključiti više strana jer nije mala stvar da roditelj možda neće moći znati stanje u obrazovanju svog djeteta. Ipak kod nas su djeca dosta povezana s roditeljima i sumnjam da bi pravila bilo kakve probleme ako roditelj želi provjeriti stanje u školskom dnevniku, iako uvijek ima iznimki - govori nam Lauš.
Primjena u BiH
Ističe, ako se i jednog dana ova smjernica bude morala primjenjivati u BiH, na nju ne treba gledati kao na nešto skroz negativno.
- Ima tu stvari koje bi vjerojatno bile dobre, ali ima i onih koje bi za sobom povukle negativne posljedice. Ipak, da ne krenemo radikalno na to, pravilo koje će EU primjenjivati, trebamo biti svjesni da će se učenik tako osamostaliti, željet će roditeljima dokazati da može napraviti dobre rezultate i da mu mogu pružiti potpuno povjerenje. Po tome bi roditelji mogli pratiti koliko je njihov učenik savjestan, koliko je odgovoran, koliko mu je važno obrazovanje. Na kraju, kada roditelj pregleda ocjene svog djeteta znat će je li mu dijete lagalo ili je bilo odgovorno. Ako je bilo odgovorno i povjeravalo se roditelju onda je to dokaz da je roditelj činio dobar posao u odgoju djeteta - govori Lauš.
Od negativnih strana stručnjaci pak ističu da je moguće da će se dijete opustiti, neće imati tko vršiti pritisak na njega ako roditelji ne budu stalno upoznati sa situacijom u školskom dnevniku. Unatoč svemu, Hrvatska i druge zemlje EU uskoro će morati primijenjvati to pravilo. - Bez obzira na ova pravila, koja Europska unija uvodi, mi moramo djeci usaditi u svijest da ne uče za ocjenu nego za usvajanje znanja i njegovu primjenu - podvlači Lauš.
Kao što sve ima svoje dobre i loše strane, na taj način treba sagledati i nova EU pravila.
