Najavljena izgradnja novoga plinovoda Južna interkonekcija izazvala je nervozu kod predstavnika vlasti u Republici Srpskoj budući da BiH više neće ovisiti samo o jednome izvoru plina, čime će se smanjiti njihovi prihodi, ali i zaobići ovaj entitet koji je osporavao takvo povezivanje, ponajprije FBiH s Hrvatskom, odnosno plinskom infrastrukturom u EU. Direktor BH-Gasa Jasmin Salkić otvoreno je upozorio kako je plinovod koji sada opskrbljuje Sarajevo iznimno rizičan zbog čega bi glavni grad mogao ostati bez opskrbe, piše Večernji list BiH.
Plinska alternativa
“Ne može se toliki grad poput Sarajeva opskrbljivati na taj način, pogotovo zimi kada smo imali najhladniji dan dosad. Bila je uredna opskrba, ali su zakupljeni gotovo svi kapaciteti u transportu i upravo je zbog toga Vlada FBiH stavila kao jedan od prioritetnih projekata Južnu interkonekciju kako bi se njezinom izgradnjom upravljalo i ventilom i ulazom plina u BiH, kako bi se uvijek znale snage plinovoda te da se 100-postotno upravlja tehničkim mogućnostima samog plinovoda. Trenutačno je uredna opskrba plinom i nema nikakve bojazni da će doći do njegova nestanka, nismo dužni nikome i ispunjavamo sve svoje obveze”, rekao je Salkić. Objasnio je kako će Hercegovina konačno dobiti plinovod, a Bosna alternativni pravac opskrbe plinom. “Cijeli projekt košta oko 100 milijuna eura i samim tim ovim projektom ispunjavamo obveze koje smo preuzeli prema Europskoj uniji - da imamo sigurnost opskrbe i da našim industrijama osiguramo mogućnost s koje strane će uvoziti plin i po kojoj cijeni te da se jednim dijelom skine neka vrsta monopola. Stvorit će se sigurnost kod građana koji se griju, a pogotovo kod planiranih investicija svih gospodarstvenika koji dolaze u BiH, gdje neće biti problema u vezi s prijetnjom ‘zavrtanja’ plina”, dodao je Salkić. Problem je, očito, u tome što srpska strana želi zadržati monopol ruske strane u BiH, i to preko plinovoda koji preko Zvornika i Republike Srpske vodi prema Sarajevu, a Federacija BiH pak traži alternativu tome. Novi će plinovod Južna interkonekcija kroz hrvatsku infrastrukturom povezati Posušje, Tomislavgrad, Šuicu (za grad Livno), Kupres, Bugojno, Donji Vakuf i Uskoplje, Novi Travnik, a preko odvojka za Mostar, Grude i Široki Brijeg.
U pogonu 2024.
Ovaj plinovod, ukupne dužine 168,54 kilometra, prema Mostaru će se račvati odvojkom dužine 53 kilometra, a prema Novome Travniku 114,3 kilometra, dok će glavna spojna točka u Posušju od Zagvozda biti udaljena tek 1,1 kilometar. Projekt je vrijedan 100 milijuna eura, od čega je oko 20 milijuna eura namijenjeno iz Fonda EU-a za zapadni Balkan. Završen je idejni projekt, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš i društvo. U prvoj polovini ove godine planirano je ishođenje okolišne dozvole i urbanističke suglasnosti. Aktivnosti koje slijede su izrada glavnog projekta u cilju ishođenja odobrenja za građenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Projektom je predviđeno da glavni projekt bude završen do 2022., a da se radovi izvode tijekom 2023. i 2024. kada bi se plinovod trebao pustiti u pogon. •
