Oko 1700 migranata boravi u četiri prihvatna centra u BiH, u SŽ-u i USŽ-u. Kapaciteti prihvatnih centara veći su od 4500 kreveta, što znači da smo u ovom trenutku ispod popunjenosti tih kapaciteta. Osim iz Afganistana, najčešće dolaze iz Sirije i Maroka. Ipak, stručnjaci za sigurnost pozivaju na oprez, piše Večernji list BiH. Migracijski putevi neće se zaustaviti, posebno ako se imaju u vidu najave kojima pojedine europske države pooštravaju mjere na svojim granicama, dok je naša itekako porozna.
Situacija problematična
Ravnatelj beogradskog Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Radoš Đurović rekao je da migrantska balkanska ruta i dalje postoji, ali da je daleko izvan radara institucija jer ilegalni migranti sada nisu u kampovima, već u unajmljenim stanovima, a glavni migrantski pritisak je prema BiH. Đurović je naveo da u Srbiju dnevno uđe od 50 do 70 migranata koji vrlo brzo nastavljaju dalje, mahom prema BiH, ali i prema Mađarskoj. Istaknuo je da najviše migranata dolazi iz Sirije, Afganistana, Maroka, sjeverne Afrike, s Bliskog istoka. Rekao je kako je ruta kroz BiH dominantna od kraja prošle godine, kao i da iz te zemlje najčešće nema vraćanja migranata.
- Kada uđu u BiH, onda ih nešto malo po readmisiji vrate u Srbiju, ali najveći broj njih nastavi dalje - dodao je Đurović. U Srbiji je, prema procjenama Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila, oko 3000 migranata i oni se često ne nalaze na jednom mjestu ili u kampu, kao nekada, nego u urbanim mjestima, u unajmljenim stanovima i pod kontrolom krijumčara. Đurović je ocijenio da je situacija problematična jer se institucijama čini da ilegalnih migranata nema, dok oni prolaze, mimo njihova vidokruga, uz pomoć krijumčara. Rekao je kako u Srbiji radi svega šest kampova za migrante od nekadašnjih 17, a ni jedan na ulasku ili izlasku iz zemlje.
- Ako se kampovi u Srbiji ne otvore, to će rezultirati novom eskalacijom problema krijumčarenja migranata u budućnosti - upozorio je Đurović. Naveo je kako svakodnevno oko 200 migranata pokušava prijeći iz Srbije u Mađarsku, koja ih polovinu vrati, te apelirao da bi zbog toga trebalo otvoriti izbjeglički kamp u Subotici da se smjesti te migrante. Napomenuo je da su među ilegalnim migrantima često obitelji s malom djecom koje nemaju gdje boraviti dok se provedu sve procedure pred prekršajnim sudovima i dok se ne stvore uvjeti da se vrate na jug Srbije u kampove.
Krijumčari
Osam osoba, među kojima su i četiri koje Europol označava visoko vrijednim metama, odnosno vođama, uhićeno je krajem kolovoza u Bugarskoj zbog sumnje da su bili dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila imigrante u Europu. Riječ je o dobro organiziranoj kriminalnoj skupini koja je migrantima naplaćivala 6000 eura po osobi kako bi ih "balkanskom rutom" iz Turske prokrijumčarila u Bugarsku pa zatim dalje u Europu. Ilegalni migranti plaćali su 6000 eura kako bi ih se prokrijumčarilo u BiH te oko 4000 eura za krijumčarenje u Srbiju.
Policijske agencije u BiH registrirale su više od 140.000 ilegalnih migranata koji su kroz BiH prošli na putu prema zapadnoj Europi od 2018. Među ilegalnim migrantima dominirali su državljani Afganistana, Pakistana, Iraka, Sirije te Bangladeša. Ilegalni migranti se u BiH, prema podacima IOM-a, zadržavaju najdulje do mjesec dana jer im je jedini cilj pokušati prijeći granicu s Hrvatskom i nastaviti put prema Zapadu. IOM je ranije proveo anketu među ilegalnim migrantima, a ispitanici su naveli kako je njih više od 70% najmanje jednom neuspješno pokušalo prijeći granicu, pri čemu ih je zaustavila policija. Izvješće IOM-a o mobilnosti migranata u BiH, koje uključuje intervjuiranje 609 migranata, pokazuje da se oni u prosjeku u BiH zadržavaju 32 dana, da ih je 69% zemljom putovalo autobusom, a 25% taksijem. •
