Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je Zakon o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH. Na taj je način otklonjena i posljednja zapreka za njegovo stupanje na snagu. Ovim zakonom uređena je potpora u procesu restrukturiranja i sanacije u županijskim i općim bolnicama. U sljedeće tri godine od 225 milijuna maraka 60 će biti usmjereno Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) u Mostaru. Njezin ravnatelj Ante Kvesić ističe kako se radi o važnom koraku, no ne i rješenju problema.
Večernji list: Kako komentirate završenu "trakavicu" s konačnim donošenjem ovoga zakona?
- Punih sedam godina traje pokušaj otkako smo pokojni ministar Vjekoslav Mandić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović i ja potaknuli tu priču. Nažalost, išla je jako teško možda upravo jer smo je mi pokrenuli, a nije netko drugi. Konačno je taj zakon prošao na zadovoljstvo svih. On omogućava relaksiranje zdravstvenog sustava. U startu unosi u zdravstveni sustav 225 milijuna maraka svježeg novca. Na taj se način otvaraju mogućnosti da dugove, koje manje-više sve bolnice imaju, pa tako i one koje kažu da nisu dužne, reprogramiramo, da se dosta toga skine s tereta bolnice. Ta odluka, rekao bih, dat će nam zraka.
Večernji list: Posao za vas tek počinje?!
- Želim reći da se ovdje ne radi o paketu koji briše sve, nego otvara mogućnosti da se sve to skupa upakira u bolju, podnošljiviju formu za bolničke ustanove. Na taj će način jedan dio obveza koje stoje, a ne bi trebale opterećivati ove ustanove, kao što je zdravstveno osiguranje, biti anuliran. Radi se o, primjerice, 20 milijuna maraka obveza po toj osnovi. Uopće se ne plaća, a ne možemo ga skinuti s dnevnoga reda. Sada se konačno omogućava da ga možemo otkloniti. Na puno fronti, rekao bih, može se sada pomoći zdravstvenome sustavu. Rekao bih u najkraćem da je to suština onoga što donosi Zakon o konsolidaciji zdravstvenih ustanova na duže staze.
Večernji list: Što konkretno na kratke, ali i na duge staze planira raditi Sveučilišna klinička bolnica u Mostaru kako bi se rasteretila brojnih nagomilanih obveza?
- Primjerice, mi u iduće tri godine dobivamo 60 milijuna maraka u novcu. To je proračunski novac i to je nešto što zaštićuje ovaj cijeli sustav da ne propadnemo. Isto tako, obveze prema mirovinskom osiguranju mi moramo plaćati i nitko nas od toga ne može osloboditi. Ali, ono što se može napraviti jest da otplatu tih dugovanja reprogramiramo. Na taj način uvelike će se relaksirati financijsko stanje u bolnici.
Večernji list: Svaki put kada smo s vama radili razgovor upozoravali ste da se nedovoljno novca usmjerava u zdravstvo. Ovim novcem neće nestati svi problemi?!
- Neće. Ovime problem nije definitivno riješen. Ovo nam samo daje zraka. Problem će biti riješen onoga trenutka kada budemo imali ugovore s onima kojima pružamo usluge po jedinici usluge. Godinama to ponavljam, kada bismo mi mogli naplatiti ono što uradimo, nama ne bi trebao nitko ništa pomagati niti relaksirati ili nas oslobađati bilo kakvih obveza. Problem je što, recimo, mi u ovoj našoj državi moramo potpisati ugovor s jednim zavodom gdje se usluga plaća 1,80 maraka i to traje od 2001. Od tada do danas radi se između 150 i 160 milijuna maraka samo prema jednome zavodu. Ovaj zavod ovdje (HNŽ) specifičan je po tome što se u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti novac dijeli da 57% ide jednome dijelu županije, a 43 posto drugome. Istodobno, mi radimo 80 posto usluga, a tek 20 posto druga strana što je službeni podatak zavoda. Prema tome, kroz 20 godina izračunajte koliko je to novca.
Večernji list: Koliko je to novca? Imate li vi svoje izračune?
- Kada bismo uspjeli sve naplatiti što smo napravili usluga, bili bismo u plusu, pazite dobro, 200 milijuna maraka.
Večernji list: Zvuči pomalo nevjerojatno?!
- Da. Zvuči posve neobično. Ali na godišnjoj razini, to pokazuju brojke, kada bismo naplatili sve provedene usluge, imali bismo 30 milijuna maraka viška na računu.
Večernji list: Hoće li dječja bolnica ove godine biti izgrađena?
- Očekujemo da će u srpnju građevinski radovi biti gotovi iako se stvari mogu nešto oduljiti zbog plaćanja. Prema informacijama stručnih službi, sada se radi pročelje, instalacije su postavljene. U građevinskome dijelu ulazi se u završnu fazu.
Večernji list: Situacija s koronom?
- Konačno se diše, rekao bih da smo se vratili u normalan ritam rada. No, moram reći da mi koronaodjel nismo ugasili i držimo ga na stand-byu. Korona je još uvijek tu. Još uvijek primamo pacijente koji su koronapozitivni i imaju težu kliničku sliku. Srećom, taj se broj smanjuje, postaje "prihvatljiv". Ako ovako ostane, možemo reći da smo naučili živjeti s koronom.
ovaj ko da je sam na svijetu 60mil će pomoći, a to što Opća Bolnica u Sarajevo nije dobila ništa pa se i dalje sama bori šta bi za to rekao. Vlada je napravila gaf opet je HDZ iskoristio sa ucijenama da dobije najviše od onoga što svi građani prikupljaju. Meni bi takođe 60 miliona ugasilo vatru.