Stavovi jedne, druge ili pak treće strane oko slučaja Slavena Kovačevića i njegove apelacije pred Europskim sudom za ljudska prava već odavno su poznati. Jedino nije poznato kakva će biti odluka toga nakon što se održi rasprava pred Velikim vijećem Europskoga suda koja je na rasporedu sljedećeg mjeseca. Visoki međunarodni predstavnik uputio je dopis Europskome sudu iznoseći svoja ključna stajališta – poglede o tome pitanju koje izaziva dosta kontroverzi u zemlji. Iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država bili su više nego jasni oko toga da stoje iza Schmidtovih poteza štiteći njegov integritet kao ključne osobe za provedbu civilnoga dijela Daytonskog mirovnog sporazuma. - Kao što je Ured visokog predstavnika ranije izjavio, visoki predstavnik može pružiti neovisne informacije Europskom sudu za ljudska prava u svojstvu “prijatelja suda” (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u drugim predmetima. Sjedinjene Američke Države u potpunosti podržavaju visokog predstavnika i provođenje njegova mandata - stoji u odgovoru Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH.
Jedna država, dva...
Komentirali su i prosvjede te Schmidtovo povezivanje s nacistima. - Sloboda govora i okupljanja temeljna su prava u svakoj demokraciji, a Sjedinjene Američke Države oduvijek su snažno podržavale i podržavaju pravo pojedinca na izražavanje, čak i kada to čini na uvredljiv način. Izjave koje impliciraju da je visoki predstavnik Schmidt simpatizer nacizma su uvredljive i djetinjaste - istaknuli su. U međuvremenu traje svojevrsni “rat narativima”, porukama koje pristižu iz pojedinih tabora. Najjasnije su svoja stajališta iznijeli iz tabora Slavena Kovačevića, inače savjetnika člana bh. Predsjedništva. Čovjeka koji je po potrebi Hrvat, Srbin, a Bosanac pred Europskim sudom. Na prosvjedima protiv visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmita dominirale su inicijative i poruke kojima se želi srušiti Daytonski mirovni sporazum i tamo uspostavljene aranžmane. A ti aranžmani svode se na trojstvo - jedna država, dva entiteta (ili tri s Distriktom Brčko) te tri konstitutivna naroda i ostali građani. Kao poruka na takve poteze kojima bi se Hrvate degradiralo, kao što je pokušao Slobodan Milošević u Jugoslaviji s nesrbima, iz Mostara je stigao navodni neformalni medijski odgovor o mogućim rješenjima. Od federalizacije do izborne jedinice. Za koji pak ne postoji službena potvrda da iza njega stoji bilo koja institucija Hrvata. Na to sve stigao je pak odgovor iz nekoliko medijskih uzdanica unitarističke, velikobošnjačke politike kojima se očito upravlja na daljinski s jednog te istog centra. U desetak tekstova posljednjih dana, doslovno po sustavu copy-paste, ovi trabanti ponavljaju jedne te iste teze ili pak nevješto prepisuju s naglaskom na “ponovno ucjene i prijetnje putem HDZ-ovih glasila”, “presuda Kovačević izazvala političku histeriju HDZ-a”, “uloga Plenkovića i Schmidta”, “HDZ priprema dokument o razbijanju BiH”, “iščekivanje konačne presude Kovačević izaziva paniku unutar HDZ-a”, “Od ‘nemira na jugu’ do statusa quo ante, tj. Herceg Bosne”, “Nerealni snovi u službi ucjene”.
Stav Hrvatske
Kada smo postavili upit plaćenoj varijanti umjetne inteligencije ChatGPT 4.0 da izvuče zajedničke naglaske ovih tekstova, onda ih je sublimirala u tek nekoliko rečenica uz ključnu ocjenu kako se radi o istome narativu. A koji odgovara unitarističkoj platformi. U međuvremenu nekako postrani je ovoj javnosti ostala informacija kako je Europski sud za ljudska prava u slučaju Kovačevića zatražio od Republike Hrvatske odgovor hoće li se uključiti u ovaj slučaj. A razlog je jednostavan. Kovačević je državljanin Hrvatske. I to dugi niz godina. Još je važnije znati da je on hrvatsko državljanstvo dobio tako što je podnio zahtjev i dostavio dokaz kako se prije rata u Jugoslaviji izjašnjavao kao Hrvat. A što je jedna od važnijih činjenica koja teško diskreditira Slavena Kovačevića pred Europskim sudom. Tamo je apelaciju, naime, podnio kao Bosanac tvrdeći kako mu je narušeno pasivno biračko pravo jer iz Federacije BiH ne može glasovati za srpskog člana Predsjedništva BiH, ali ni za srpske izaslanike u Domu naroda Parlamenta BiH. Kovačević je čak zatražio te su na stranici Gradskog vijeća Sarajeva izbrisali njegovo izjašnjavanje kao Hrvata u mandatu do 2016. godine. Nije poznato kako će se Hrvatska postavili prema Kovačeviću, no logika stvari nalaže kako bi ova država trebala stati uz formalno svog građanina te mu ponuditi zaštitu. Što je i ustavna norma jer Hrvatska po tim odredbama ima obvezu zaštititi svakoga Hrvata diljem svijeta. Koji to Kovačević sada jest ili nije, ali je nekada posve pouzdano bio.
