Zdravstveni stručnjaci ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važan dnevni unos vitamina D svakodnevno. Iako ne postoji velik broj namirnica koje ga sadrže, uzimanje suplemenata je odličan način unosa ovog vitamina – koji vas štiti od infekcija.
Ipak, novo je istraživanje, napravljeno od strance Vijeća za gljive (SAD) upozorilo kako jedna obična namirnica može pružiti dovoljno vitamina D. U magazinu Food Science&Nutrition, Dr. Victor L. Fulgoni III i Dr. Sanjiv Agarwa provjerili su što može po ovom pitanju pružiti gljiva. Pobliže, analizirali su šampinjone i bukovače, te su jedne bile izložene UV svjetlosti. Na kraju su pokušali dokučiti koliko će dobrobiti za zdravlje pružiti osobama starim od 9 do 18 godina, kao i onima starijima od 19.
Svaka je grupa dobila nalog da dnevno pojede oko 84 grama gljiva, oko pola porcije. Što su otkrili? Samo jedna porcija gljiva je kod svih ispitanika povećala unos vlakana, kao i minerala poput bakra, selena, cinka, riboflavoina, niacina i kalija. Ipak, najviše su dobrobiti pružile gljive koje su bile izložene UV svjetlosti. Isto se odnosi i kad je u pitanju vitamin D, a također je samo jedna porcija gljiva omogućila da povećaju dnevni unos ovog važnog vitamina, piše Ordinacija.vecernji.hr.
Pa ako ste danas planirali u kupovinu, ne zaboravite kupiti gljive, a posebno obratite pažnju na one na kojima piše da su obogaćene vitaminom D. Ako kod kuće imate UV lampe, razmislite o tome da svoje svježe gljive stavite ispod njih na nekoliko sati kako biste obično pakiranje gljiva obogatili vitaminom - u vašoj kuhinji!
Naravno da nemamo svi u kuhinji lampe, pa je i konzumacija gljiva koje nisu bile izložene toj svjetlosti odličan način (uz uzimanje suplementa) za dovoljan unos ovog vitamina u organizam, a sve u svrhu što bolje zaštite od virusa koji nam trenutno svima prijeti.
BROJNE FUNKCIJE VITAMINA D U ORGANIZMU
Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju. Ukoliko u organizmu nedostaje kalcija, proizvodi se više aktivnog oblika vitamina D u bubrezima koji pomaže apsorbciju kalcija. Ukoliko nedostaje vitamina D u organizmu, navedeni mehanizam neće osigurati homeostazu kalcija te će doći do oslobađanja kalcija iz kostiju, tj. do demineralizacije, kako bi se postigla potrebna razina kalcija u krvi. Navedeno stanje dovodi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa u djece (antirahitični vitamin).
Zbog toga, uz dovoljan unos vitamina D, moramo imati na umu da zadovoljimo i dnevne potrebe za kalcijem. Osim navedene uloge u oragnizmu, vitamin D ima i druge funkcije poput regulacije fosfatnog metabolizma, regulacije imunološkog odgovora, regulacije razine inzulina i šećera u krvi te krvnog tlaka.
KOLIKO NAM JE VITAMINA D POTREBNO?
Sunčev vitamin zaista nas može zaštititi od bolesti, no kako bi od njega imali takve dobrobiti, moramo unijeti daleko veće količine nego što glasi dnevna preporučena doza.
Stručnjaci preporučuju između 400 i 800 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno kako bi se zadovoljile potrebe organizma, no kada govorimo o povećanim potrebama zbog smanjenja rizika od razvijanja malignih bolesti, unos sunčevog vitamina bi trebao biti znatno veći. Na tom su tragu udruženi američki istraživači ustanovili kako unos 4000 do 8000 međunarodnih jedinica vitamina D može sniziti rizik od raka dojke, kolorektalnog karcinoma, multiple skleroze i dijabetesa tipa 1.
