Politička kriza i blokade koje su najizraženije na državnoj razini negativno utječu na sve segmente društva, a posebno na ekonomiju. Mnogo je pokazatelja da politička nestabilnost i nefunkcionalnost institucija imaju negativan utjecaj na gospodarski rast, dok je općepoznata činjenica da zemlje s takvom situacijom imaju najmanji priljev stranih investicija, piše Večernji list BiH.
Dogovor za bolje sutra
Unatoč krizi, neki kreditni aranžmani potrebni za pokretanje infrastrukturnih projekata dobili su zeleno svjetlo u proceduri i nisu zaustavljeni. S druge strane, mnogo je i onih gdje upravo politika mora "prelomiti" kako bi se započeli. Jedan od tih projekata je autocesta Sarajevo - Beograd - Sarajevo. Njezina izgradnja kroz Srbiju odavno je počela, ali u BiH se još ne zna ni trasa kojom će nova prometnica ići. Najspornija je dionica koja prolazi kroz Brčko Distrikt, ali određenih sporenja još ima i unutar FBiH. Ne zna se još ni model financiranja, a čini se kako je mnogo više upitnika nego poznatih detalja ovog važnog infrastrukturnog projekta. Vijeće ministara BiH u lipnju 2021. godine utvrdilo je prijedlog memoranduma o suradnji s tvrtkom Tasyapi Insaat. Rusi u ponudi za kreditiranje ne dovode u pitanje vodeću ulogu turskog Tasyapi Insaata, ali najavljuju uključivanje i ruskih kompanija u izgradnju, ne navodeći njihova imena. Ruske tvrtke bi se pojavile kao dodatni podizvođači u izgradnji autoceste, ali hoće li od toga i nešto biti, ovisi o bosanskohercegovačkim vlastima.
Uz koridor Vc koji se gradi, vlasti u FBiH pripremaju i izgradnju nekoliko brzih cesta, ali i tu su aktivnosti usporene zbog političkih problema u ovom entitetu, ali i na državnoj razini. Sigurno je da bi svaki od tih projekata donio sa sobom brojne ekonomske koristi, a ne samo bolju cestovnu povezanost različitih dijelova BiH.
U energetskom sektoru također je nekoliko vrlo značajnih projekata, čija provedba ovisi o političkom stanju i procesima u zemlji. Federalne vlasti još uvijek nemaju odgovora što s izgradnjom Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Federalni Parlament, Vlada i Elektroprivreda BiH prebacuju lopticu jedni drugima, a energetska situacija sve je nepovoljnija. To pitanje će morati biti riješeno do sredine ove godine, u suprotnom FBiH prijete financijske posljedice, ali što je još možda i opasnije, i dugoročna energetska nestabilnost.
Energetski strateški projekt je i Južna interkonekcija, odnosno plinovod koji bi Hercegovinu i središnju Bosnu, a zapravo cijelu Federaciju spojio na europski plinovodni sustav u Hrvatskoj. Nakon Zastupničkog i Dom naroda Parlamenta FBiH trebao bi odobriti zakon koji regulira izgradnju ovog plinovoda, ali to ne znači da će njegova izgradnja početi bez problema.
Energetska zajednica je u svom posljednjem izvješću već nagovijestila probijanje rokova za završetak radova, a to je 2024. godina. Oko izgradnje ovog plinovoda ne postoji spor unutar Federacije, ali je činjenica da dva entiteta potpuno različito gledaju na plinifikaciju Bosne i Hercegovine. Vrlo je vjerojatno da će se razvijati dva potpuno zasebna plinovodna sustava, što je ekonomski potpuno neodrživo.
Što donosi izborna godina
Ova godina bi trebala biti izborna godina, a u tim se godinama, iskustvo govori, najviše gradi i ulaže. Bez konkretnih dogovora o rješenju političke krize, mnogo će teže biti realizirati i bilo koji veliki projekt. Blokade i opstrukcije jedan su od razloga, a drugi svakako nefunkcionalnost institucija koje bi trebale omogućiti izgradnju cesta, elektrana, plinovoda. Bez velikih infrastrukturnih projekata, koji za sobom povlače rast zaposlenosti, produktivnosti i prometa kapitala, BiH će teško ostvariti značajniji ekonomski rast. Tu posljedicu političkih blokada i krize nitko, čini se, ne uzima dovoljno ozbiljno.
