Usvajanjem Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Parlamentu BiH (29. 12. 2003.) krenulo se s uspostavljanjem sustava neizravnog oporezivanja s ciljem osiguravanja jedinstvenog ekonomskog prostora i podržavanja fiskalne i makroekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Na državnoj razini formirano je jedinstveno tijelo (UNO – Uprava za neizravno oporezivanje BiH) u čijoj nadležnosti je prikupljanje svih neizravnih poreza u BiH: poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, trošarina i cestarine. Od 1. 1. 2005. godine svi prihodi koje ubire Uprava za neizravno oporezivanje prikupljaju se na Jedinstveni račun (JR) otvoren u Centralnoj banci BiH.
Raspodjela sredstava s Jedinstvenog računa radi se na temelju „koeficijenata doznačavanja“ koji zapravo prikazuju udio krajnje potrošnje izračunate kroz prijave PDV-a određene jedinice (FBiH, RS, Brčko Distrikt BiH) u ukupnoj krajnjoj potrošnji u Bosni i Hercegovini. Prihodi koji se na temelju koeficijenata doznačavaju entitetima i Brčko Distriktu čine osnovu proračuna tih jedinica, a njihova raspodjela regulirana je zakonima o pripadnosti javnih prihoda.
Zbog kompleksnoga ustavnog ustrojstva Federacije BiH, Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH uvodi složeni sustav koeficijenata i proračuna na temelju kojih se prihodi s Jedinstvenog računa dijele između entiteta FBiH, 10 županija i 79 općina u Federaciji BiH.
Pri izračunavanju koeficijenata raspodjele prihoda županijama postoje kriteriji isti za sve županije (broj stanovnika, broj učenika srednjih škola, broj učenika osnovnih škola i ukupna površina županije), ali postoje i županije koje su na temelju posebnih potreba dobile i posebne koeficijente.
Kompletnu grafičku analizu čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
