Bolest, ali, očito, i trzavice između predstavnika probošnjačke "trojke" doveli su do otkazivanja ranije dogovorenog sastanka s HDZ-om Bosne i Hercegovine, a to će se onda posljedično odraziti i na eventualno skoro okupljanje "federalnih partnera" sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata kako bi se pokušalo razriješiti prijepore oko europskog puta, ali i drugih pitanja koja opterećuju njihove odnose, piše Večernji list BIH. Iako su pojedini portali objavili kako je počeo sastanak u zgradi zajedničkih institucija BiH, donoseći i fotografije nekoliko nižih dužnosnika, na sastanku se nije pojavio čelnik Socijaldemokratske partije Nermin Nikšić. Službeno je objašnjeno kako Nikšić, koji je i premijer FBiH, ima povišenu temperaturu, zbog čega nije mogao nazočiti sastanku. Istodobno, kako doznajemo, nije se ni očekivao dolazak čelnika Naše stranke Edina Forte, dok je na okupljanje s nešto kašnjenja ipak stigao predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković.
Rizične točke
Zanimljivo je kako se na sastanku pojavio federalni ministar za pitanje izbjeglica iz SDP-a Nerin Dizdar unatoč tome što stranačkog šefa nije bilo tamo. Stigao je i ministar rada i socijalne politike Adnan Delić iz Naroda i pravde. Kada je, međutim, postalo jasno da nedostaju čelnici dviju stranaka "trojke", onda nije bilo smisla održati sastanak koji bi mogao biti tek analiziranje analiza, a u suštini gubljenje vremena jer se ne bi mogao postići dogovor oko prijepora, donesena je odluka da se sastanak federalnih partnera otkazuje. Odmah su počele špekulacije da je eventualno sadržaj dnevnoga reda koji je predložio HDZ BiH razlog za ovakav rasplet sastanka. Oko prve točke proračuna Bosne i Hercegovine za sljedeću godinu formalno nitko nije imao razloga iskazati protivljenje. Posebice stoga što se predlaže povećanje proračuna za najmanje 100 milijuna maraka kako bi se moglo odgovoriti rastućim potrebama na državnoj razini. Oko takvog prijedloga protivljenje je odmah iskazala srpska strana, a ministar financija Srđan Amidžić odmah iskazao protivljenje. On se, umjesto toga, zauzeo da državne institucije same ostvare veće prihode, što objektivno nije realno očekivati. No, druga točka izmjena Izbornog zakona BiH mogla bi itekako biti razlog za glavobolju probošnjačkih stranaka koje su pak same pristale na takav predizborni sporazum o uspostavi vlasti. A što je pak Hrvatima, uz europski put zemlje i smanjivanje napetosti te stabiliziranje političke situacije, ključna točka okupljanja ili pak razlaza s "trojkom". HDZ BiH je, kako su i najavili, kao početnu točku razgovora o izmjeni izbornog zakonodavstva zemlje postavio prijedlog koji je prošle godine usvojen u državnome Domu naroda. Riječ je o prijedlogu koji rješava izbor članova Predsjedništva BiH i sprječava ponavljanje fenomena Željka Komšića, čime se stalno narušavaju odnosi Hrvata i Bošnjaka te doslovno u određenom smislu repriziraju odnosi kakve je službeni Beograd sa srpskom većinom vodio prema ostatku Jugoslavije. A što je na kraju dovelo do krvavog raspada države.
Bošnjački watchdog
U HDZ-u procjenjuju kako trenutačno nema uvjeta za izmjene Ustava BiH oko načina biranja članova Predsjedništva s obzirom na to da takvo što ne bi poduprla vodeća bošnjačka oporbena stranka SDA bez čijih je ruku objektivno takvo što nemoguće provesti. U tome smislu predlaže se samo intervencija u Izborni zakon s uvođenjem svojevrsnog elektorata. U slučaju kada bi na takvo što pristali iz probošnjačke stranke, vjerojatno bi bili proglašeni izdajnicima od SDA i bliske joj javnosti koja se ponaša kao svojevrsni watchdog nacionalnog pravovjerja. Na dnevnom redu bili su predloženi i europski zakoni oko kojih ne postoji suglasnost između uglavnom bošnjačkih i srpskih stranaka i čije je prihvaćanje međusobno povezano. Ponajprije Zakon o sudovima. Srpska strana inzistira na Banjoj Luci, a bošnjačka na Istočnom Sarajevu, dok je pozadina problema zapravo povezana s ambicijama da se međunarodna zajednica obračuna s čelnikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Ako pak nema dogovora oko sjedišta Suda u Banjoj Luci, onda se iz RS-a problematizira i donošenje izmjena Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, ali i zakonskih rješenja oko sprječavanju sukoba interesa. A to onda čini začarani krug čija je najveća žrtva europski put BiH. Imenovanje suca Ustavnoga suda te raspodjela novca iz državnih kompanija također su trebali biti razmatrano.
