Prije nego što se na dvodnevnom zasjedanju potkraj tjedna okupe čelnici zemalja članica Europske unije, održat će se summit EU - zapadni Balkan na kojemu će biti vodeći ljudi zapadnoga Balkana. Iako u međuvremenu nije zabilježen napredak, odnosno dogovor oko ispunjavanja prioriteta na kojima se od ranije inzistira u Europskoj komisiji, njihov prvi čovjek u BiH Johann Sattler bio je umjereno optimističan. Boravio je u Mostaru i Širokom Brijegu te podijelio stajališta o razgovorima sa županijskim dužnosnicima Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije. Ali i perspektivama BiH. - Krajem tjedna imamo susret lidera s kojega očekujemo, nadam se, dobre vijesti oko pristupnoga puta za BiH - rekao je jučer u izjavi za medije u Mostaru voditelj Izaslanstva EU-a u Sarajevu. Objasnio je kako se očekuje da čelnici 27 zemalja članica odobre "paket financijske i materijalne pomoći u sklopu Plana rasta koji je vrijedan 6 milijardi eura". Uz to, Sattler je od premijera Marije Buhač i Predraga Čovića tražio odgovore o tome koliko županije mogu doprinijeti u toj ukupnoj slici.
Šest milijardi €
- Upravo je u tijeku isplata sredstava iz fondova EU-a za ugrožena kućanstva. Dio tih sredstava namijenjen je i za povećanje energetske učinkovitosti malim i srednjim poduzećima, ali i kućanstvima. Gradi se i koridor Vc koji također ima veliki značaj i u ovoj županiji. Dakle, sve to pokazatelj je kako za BiH nema plana "B" - istaknuo je. No, ako je suditi po raspoloženju vladajuće "petorke" te ništa manje kooperativne oporbe, izgledi za pozitivnim ishodom potkraj tjedna nisu veliki. Očekuju se tek opće poruke iako ne manjka lobista za BiH, koje predvodi Hrvatska, da se BiH predloži otvaranje pregovora o članstvu. Sami summit EU - zapadni Balkan bit će prigoda za ponovno potvrditi perspektivu članstva zapadnog Balkana u EU, kao i potrebe za održivim i nepovratnim reformskim postignućima partnera, utemeljenim na vrijednostima i načelima EU-a. Kako je najavljeno, glavne teme razgovora bit će produbljivanje političkog i političkog angažmana sa zapadnim Balkanom, približavanje partnera sa zapadnog Balkana EU, unaprjeđenje postupne integracije izgradnjom gospodarskih temelja za budućnost i ublažavanje utjecaja ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, jačanje sigurnosti i izgradnja otpornosti. Očekuje se da će čelnici objaviti deklaraciju na kraju summita. - Cilj EU-a je približiti zapadni Balkan EU, pripremajući teren za pristupanje i donoseći konkretne koristi građanima već tijekom procesa proširenja. U tu svrhu EU namjerava istražiti dodatne mjere usmjerene na daljnje unaprjeđenje postupne integracije. EU naglašava važnost potpunog korištenja potencijala postojećih pravnih instrumenata - navodi se u najavi ovoga okupljanja. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Nizozemska je poslala jasnu poruku kako Bosni i Hercegovini ne treba odobriti otvaranje pregovora s Europskom unijom sve dok ne ispuni 14 uvjeta koji su jasni posljednjih nekoliko godina. Treba reći kako Amsterdam u tome stavu nije usamljen jer na sličan način gleda još nekoliko zemalja Beneluksa, kao što je Danska, ali i Njemačka koja ima posve druge razloge za kočenje procesa proširenja. Da bi se BiH ipak provukla ispod kapi, postojala je prigoda o kojoj je prilikom nedavnog posjeta BiH govorila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona je prenijela predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto kakve rezultate očekuje ako BiH želi ubrzani put. Uz četiri zakona, kao važan znak predanosti vlasti BiH da slijede očekivanja EU je i sporazum s Frontexom, Europskom policijskom agencijom za graničnu i obalnu stražu, s obzirom na velike probleme koje izazivaju ilegalne migracije koje se odvijaju upravo preko BiH, ali i donošenje Državnog programa za usvajanje acquisa (NPAA). No, na vrhu te piramide obveza je Izborni zakon, zatim Zakon o sudovima BiH, ali i Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Kada je u pitanju Zakon o sudovima BiH, najvažniji prijepor je oko sjedišta budućeg prizivnog odjela Suda BiH, koje se problematiziralo iz dijela međunarodne zajednice, a onda su ga istaknuli lideri stranaka probošnjačke "trojke". Ta politička grupacija, koju čine SDP BiH odnosno Narod i pravda te Naša stranka, inzistira da sjedište drugostupanjskog suda bude u Istočnom Sarajevu, protiv čega su snažno srpski dužnosnici.
Povezani zakoni
Oni objašnjavaju kako u tome slučaju ne bi mogli angažirati dovoljan broj sudaca koji bi bili zainteresirani raditi iz sjevernog dijela RS-a, ali i da u južnom dijelu ne postoji dovoljno kvalitetnih kadrova koji bi bili u stanju odgovoriti takvim iskušenjima. U političkim kuloarima se pak zagovor Istočnog Sarajeva navodi i u kontekstu pravosudnog postupka koji se vodi protiv čelnika Republike Srpske, odnosno mogućnosti da on bude oslobođen odgovornosti u slučaju da sjedište toga suda bude u Banjoj Luci. Važno je pitanje izmjene Izbornog zakona BiH, o čemu su nedavno na sjednici Vijeća za provedbu mira razgovarali politički direktori zemalja članica Upravnoga odbora toga tijela koje upravlja OHR-om. Riječ je o tzv. paketu integriteta izbornog procesa kako bi se značajno smanjile mogućnosti zloupotreba, odnosno krađe na biračkim mjestima i tako očuvala vjerodostojnost izbora. Donošenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma usko je povezano sa Zakonom o sudovima, a gotovo je jednaka i sudbina Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Naime, kako se doznaje, srpska strana donošenje ova dva zakona uvjetuje sjedištem prizivnog odjela Suda Bosne i Hercegovine.
