Služba za istrage Europskog parlamenta upozorila je na porast utjecaja Saudijske Arabije i drugih muslimanskih Zaljevskih zemalja na Balkan, a napose na Bosnu i Hercegovinu u kontekstu porasta utjecaja vehabizma te radikalnih učenja islama od tradicionalne bosanske verzije, piše Večernji list BiH. Stoji to u dokumentu koji je izrađen za potrebe zastupnika i njihovo lakše razumijevanje stanja u ovoj regiji. Pri tome se navodi kako je Saudijska Arabija tijekom rata izdašno pomagala muslimanima te su sa sobom doveli i novu verziju islama.
Džamija Kralja Fahda
Upozorava se i na ranije pokušaje promjena tradicionalnog islama kroz razne pokrete za vrijeme II. svjetskog rata, tijekom 1971., ali i na Islamsku deklaraciju Alije Izetbegovića. Za Izetbegovića se navodi kako je udomio tisuće stranih boraca u postrojbu “El Mudžahid”, a koju je financirala Saudijska Arabija. Taj se utjecaj s vremenom širio na brojne džamije, a najočitija je, prema podacima Europskog parlamenta, džamija kralja Fahda u Sarajevu. Procjenjuje se kako je Saudijska Arabija donirala 800 milijuna dolara militantnim islamistima. Vjeruje se kako je širenje mnogo konzervativnije forme islama jedan od temeljnih razloga koji su doveli do velikog povećanja stranih boraca iz regije koji su se pridružili Islamskoj državi, između 800 i 900 prema podacima Europola i Soufan centra. Kosovo i BiH su dvije države koje su u vrhu po glavni stanovništva, dok je Albanija na četvrtom mjestu. Saudijska Arabija uporno odbija tvrdnje o umiješanosti u aktivnosti radikalizacije te je upozoravala na nekoliko inicijativa za deradikalizaciju koje financira država. Prema studiji Atlantske inicijative, pitanje radikalizacije na zapadnom Balkanu nije do sada temeljito istraženo. Ne postoji jednoznačno objašnjenje za te pojave. Ova studija, kao i drugi izvori, ističu da slabašan otpor prema radikalizmu ima uvelike drukčiji kontekst u kojemu slabe institucije, korupcija, kao i ekonomske poteškoće ne ostavljaju mlade ljude s blistavom budućnosti.
Nesnošljivost
Često ih “trenutačne psihosocijalne potrebe”, kao osjećaj pripadnosti, i inkluzija motiviraju pristupiti ekstremističkim skupinama više nego sama ideologija. U isto vrijeme, premda vehabizam ne mora biti izravni izvor za radikalizaciju, njegovi konzervativni stavovi i vjerovanja, kao i nesnošljivost prema nevjernicima (katolici, Židovi, Šijiti) mogu pospješiti prihvaćanje mnogo radikalnijih pogleda.
Neki istražitelji naglasili su radikalizaciju kao ključnu sigurnosnu prijetnju, drugi tvrde da je stvarnost manje senzacionalna, a ima i oni koji ističu da ključni izazovi leže u ideologiji samoj po sebi, ali koji su u sprezi s organiziranim kriminalom. Radikalizacija se smatra najvećom prijetnjom budućnosti.•
