Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt obratit će se danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predstavljajući polugodišnje izvješće za vrijeme rasprave o Bosni i Hercegovini koje dolazi nakon nekoliko relaksirajućih poteza s uspostavom vlasti, a koji vode stabilizaciji unutarnjih prilika, ali i još uvijek s prisutnom retorikom prijetnji i poziva na podjele. Schmidt će iznijeti skraćeno izlaganje, a još uvijek nije poznato hoće li se u Vijeću sigurnosti obratiti predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predstavljajući bitno drukčiju verziju događanja u BiH, pri čemu se za zastoje uglavnom optužuje međunarodne diplomate, ponajprije samog Schmidta.
Rusija i Kina protiv
Uz to, ponovno bi se mogli čuti pozivi ruske, ali i kineske administracije kako očekuju okončanje mandata visokog međunarodnog predstavnika. Širi sadržaj Schmidtova izvješća službeno je objavljen jučer na službenim stranicama njegova ureda, iako je prije nekoliko dana procurio u javnost nakon što je stigao u Vijeće sigurnosti, odakle je poslan natrag u BiH. U tome izvješću najviše vremena Schmidt je posvetio čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku za kojega je rekao da truje odnose, dok se pak prvi put dohvatio i vjerskih vođa, pa je za reisa Kavazovića i mitropolita Hrizostoma rekao da imaju agresivnu retoriku podjela. - Secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS-a, odnosno gospodina Milorada Dodika, intenzivirana je u izvještajnom razdoblju. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS-a kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH, OHR-a i konfrontiraju se prema zapadnim partnerima. Dana 24. travnja vladajuće stranke u RS-u potpisale su zajedničku izjavu s konkretnim koracima prema odcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja - napisao je Schmidt u izvješću. Naveo je kako međunarodna zajednica angažirana u BiH mora zadržati alate kako bi odgovorila na sve ovo. Schmidt je zabilježio i radikalnu i huškačku izjavu poglavara Islamske zajednice koji je poručio Bošnjacima muslimanima u jeku razgovora o uspostavi vlasti kako moraju biti spremni oružjem braniti institucije države BiH kao što je to bio slučaj 1992. godine. Ured OHR-a je pak ovakav istup, kao i ponižavanje Bošnjaka od mitropolita Hrizostoma, nešto ublaženije karakterizirao. - Retorika koja izaziva podjele i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također su povećale napetost - navodi se u Schmidtovu izvješću. Važan dio izvješća visokog predstavnika je i onaj o uspostavi vlasti u zemlji.
Rekordne vlasti
- Nakon listopadskih izbora uslijedilo je ubrzano formiranje novih vlasti na različitim razinama. Na državnoj razini Predsjedništvo je inaugurirano navrijeme, a Vijeće ministara je formirano neviđenom brzinom. Rokovi i procedure koje sam donio svojom odlukom 2. listopada 2022. (tzv. paket funkcionalnosti) u velikoj su mjeri poštovani i provedeni - naveo je Schmidt. Naveo je i kako će se u 2023. u značajnoj mjeri posvetiti rješavanju pitanja državne imovine, što je jedno od ključnih pitanja za zatvaranje Ureda visokog međunarodnog predstavnika.
