Pred Federacijom BiH je, nakon uspostave zakonodavne vlasti, kao i potvrde nove većine koju čine HDZ BiH u stranke “osmorke”, uspostava izvršne vlasti, odnosno Vlade Federacije, što je proces za čije je okončanje potrebna potvrda rukovodstva ovoga entiteta. S obzirom na postojanje parlamentarne većine, koja je, uz to, i ustrojena na programskoj osnovi, očekivanja su jasna. Normalno bi bilo da u okviru zadanog roka od 30 dana imenovanje Vlade Federacije potvrdi predsjednica Federacije Lidija Bradara uz suglasnost dopredsjednika, ističe, među ostalim, u intervjuu Damir Džeba, predsjednik Kluba hrvatskoga naroda u federalnom Domu naroda.
- Suština je da se parlamentarna većina jasno vidi i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti kako bismo mogli užurbano pristupiti i rješavati zadaće koje nam stoje na putu prema Europskoj uniji u kontekstu reformskih zakona, podizanja standarda i kvalitete života u Federaciji BiH, ali i na razini države također - naglasio je Džeba.
Večernji list: Kakva su vaša očekivanja kada je riječ o okončanju procesa izbora izvršne federalne vlasti?
- Očekujem da se nastave procesi uspostave izvršne vlasti na federalnoj razini, a zatim i na županijskim razinama. Što se tiče izbora izvršne vlasti u Federaciji BiH, jasno je kako smo završili pola posla, odnosno da je izabrano rukovodstvo Federacije BiH. Izabrali smo Lidiju Bradaru za predsjednicu Federacije BiH, a Igora Stojanovića i Refika Lendu za dopredsjednike FBiH. Ostalo nam je izabrati Vladu u skladu s Ustavom FBiH i utvrđenim rokovima. Početkom ožujka Središnje izborno povjerenstvo BiH potvrdilo je izbor predsjednika i dopredsjednika FBiH u skladu s Izbornim zakonom FBiH i time je počeo teći rok od 30 dana za uspostavu Vlade FBiH. U skladu s Ustavom FBiH, gdje se objašnjava kako se utvrđuje izbor Vlade FBiH, stoji da predsjednik Federacije, uz suglasnost oba dopredsjednika FBiH, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za tu dužnost. Vlada FBiH izabrana je nakon što je njezino imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako prazno mjesto popunjava se istim postupkom. Ako Zastupnički dom ne potvrdi imenovanje Vlade, predsjednik Federacije će u suglasnosti s dopredsjednicima Federacije, a uz konzultaciju s premijerom ili kandidatom za tu dužnost, ponovno postupiti u skladu s gore navedenim procesom.
Večernji list: Koraci u smjeru izbora Vlade već su počeli procesom konzultacija s kandidatom za premijera. U kojoj su fazi trenutačne aktivnosti?
- Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara pokrenula je aktivnosti imenovanja nove Vlade u skladu s ustavnim ovlastima. Održan je sastanak s kandidatom za premijera Federacije odnosno predsjednika Vlade FBiH gospodinom Nerminom Nikšićem jer je temeljem sporazuma o formiranju vlasti između HDZ-a BiH i ostalih stranaka nove parlamentarne većine kao kandidat za tu dužnost istaknut Nermin Nikšić. Prethodno je održan i sastanak s dopredsjednicima Federacije BiH o temi funkcioniranja izvršne vlasti.
Večernji list: Što je s rokovima koji definiraju ustroj izvršne vlasti u Federaciji BiH?
- Važno je da se poštuje rok uspostave Vlade Federacije i parlamentarna većina koja je vidljiva u oba doma Parlamenta Federacije i na državnoj razini. Na isti način kao što smo izabrali predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto i Vijeće ministara BiH, a u konačnici čelništva Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH te predsjednicu i dopredsjednike Federacije BiH. Normalno bi bilo da u okviru zadanog roka imenovanje Vlade Federacije potvrdi predsjednica Lidija Bradara uz suglasnost dopredsjednika. Smisao suvremenih parlamentarnih demokracija je uvažavanje parlamentarne većine, uvažavanje realnosti i izbornih rezultata. Nadam se da će u konačnici i Refik Lendo prihvatiti realnost parlamentarne većine te da neće blokirati demokratske procese u Federaciji BiH i uspostavu izvršne vlasti. U skladu sa svojim izbornim rezultatom SDA i jest dio sada uspostavljene izvršne vlasti jer nitko nije blokirao izbor Lende iz SDA kroz Klub Bošnjaka u Domu naroda FBiH na mjesto dopredsjednika Federacije. Stoga je jasno da je i SDA dio izvršne vlasti, ali ne bi smio s te pozicije blokirati život u Federaciji za koju je dobio potporu oba doma Parlamenta FBiH, uvažavajući načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Ružno je, i to jako, slušati pojedine predstavnike SDA koji govore da će blokirati demokratsku uspostavu vlasti te da su spremni na organiziranje prosvjeda, nereda, a vidjeli smo kako se u pojedinim izjavama spominje i rat. Hrvati su kao politički narod u BiH dva puta brutalno izbačeni iz vlasti bez obzira na gotovo plebiscitarnu potporu hrvatskoga biračkog tijela u BiH. Sjetimo se Alijanse i “platforme”.
Večernji list: U kojoj je mjeri važno održati programsku osnovu na kojoj je utemeljena nova parlamentarna većina?
- Važno je radi cjelokupnog procesa brzog i učinkovitog djelovanja na relaciji Vlade Federacije kao izvršnog tijela i Parlamenta Federacije kao zakonodavnog tijela. Suština je da se parlamentarna većina jasno vidi i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti kako bismo mogli užurbano pristupiti i rješavati zadaće koje nam stoje na putu prema Europskoj uniji u kontekstu reformskih zakona, podizanja standarda i kvalitete života u Federaciji BiH, ali i na razini države također. Cilj nam je osigurati nesmetano funkcioniranje vlasti kao put prema nužnoj stabilnosti i napretku, a posebice pomirenju političkih odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.
Večernji list: Kako komentirate prvi test nove većine koji je uspješno završen usvajanjem proračuna i amandmana?
- Prvi test ili testovi već su pokazani na razini države, a onda smo imali iste testove i na razini Federacije, koji su uspješno riješeni i prilikom usvajanja proračuna i amandmana, ali i izbora rukovodstava. Vrijedi napomenuti kako za prošli proračun, odnosno proračun za 2022. godinu, Fadil Novalić iz SDA nije dobio potporu stranačkih kolega, odnosno njega su podržala samo tri izaslanika iz SDA u Domu naroda. Pa tako, da nije bilo razuma i odgovornog djelovanja dijela tadašnje oporbe (sadašnja “osmorka”), prošle godine ne bi bio usvojen proračun jer četiri godine nije postojala normalna parlamentarna većina.
Večernji list: Koliko će zapravo rasplet situacije na razini Federacije utjecati na ustroj vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji?
- Vertikala uspostave vlasti u skladu s utvrđenim parlamentarnim većinama sasvim je logičan proces. Ovisno o izbornim rezultatima, možda neće biti svugdje ista parlamentarna većina, ali se tomu teži radi brzine provođenja reformskih procesa. Pregovore oko uspostave parlamentarne većine u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije, a onda i Vlade HNŽ-a vodi Županijski odbor HDZ-a BiH.
