Rok od 30 dana za imenovanje nove Vlade Federacije BiH već teče. To je ujedno i posljednji dio zahtjevne slagalice oko formiranja vlasti nakon općih izbora u listopadu prošle godine, piše Večernji list BiH. Naravno, ostaje i pitanje pojedinih županijskih vlada, ali ono će se, sasvim izvjesno, rješavati istodobno s uspostavom federalne Vlade ili nakon nje. To ovaj proces čini i važnijim. Rok za imenovanje Vlade je novost koja proistječe iz odluka koje je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Završiti procese
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara krenula je u proces konzultacija za imenovanje nove entitetske Vlade. Vjerojatno i očekivano, prvi sastanak bio je s čelnikom SDP-a BiH, ali ujedno i s kandidatom parlamentarne većine za novog premijera Federacije BiH Nerminom Nikšićem. Predsjednica Federacije nastavila je razgovore i s drugim parlamentarnim strankama, ali jasno je da većinu od 58 zastupnika (od ukupno 98) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH imaju HDZ BiH i stranke "osmorke". Većina postoji i u Domu naroda, tako da su s te strane pozicije vrlo jasne. Novi koalicijski partneri razgovaraju i o raspodjeli resora u budućoj Vladi. HDZ-u BiH trebalo bi pripasti šest ministarskih pozicija, dok bi ostale podijelile stranke koje participiraju u "osmorki". Najviše pozicija trebaju dobiti SDP, NiP, potom Naša stranka, NES i Stranka za BiH. Nova Vlada mogla bi biti izabrana i prije isteka roka od 30 dana da nije opstrukcija SDA odnosno dopredsjednika Federacije BiH Refika Lende. On i dalje ističe u javnosti kako neće dati suglasnost za imenovanje Vlade u kojoj neće biti SDA. Ova vrsta pritiska, prvenstveno na SDP, ali i na HDZ BiH, za sada ne daje rezultata jer obje stranke ostaju pri stavu da će poštivati svoj postizborni dogovor. Ali proceduralno, ako ostane ovakva pat-pozicija i nastavi se blokada, neće biti moguće da FBiH u propisanom roku dobije novu Vladu. Kako nije predviđeno rješenje za takvu situaciju, teorijski je moguće da aktualna Vlada, koja ulazi u devetu godinu, i nastavi s radom. Međutim, to nije prihvatljiva opcija ni za domaće političke aktere, ali ni za predstavnike međunarodne zajednice. Predsjednica FBiH Lidija Bradara inicirala je jučer sastanak predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića. Razgovarali su o dovršavanju procesa uspostave federalne vlasti kako bi se u FBiH u najskorijem roku omogućila provedba izbornih rezultata te ispoštovali Ustav i rokovi oko uspostave vlasti te osiguralo neometano funkcioniranje kao pretpostavka za ostvarenje potrebne stabilnosti i napretka s obzirom na to da federalna Vlada već dugo vremena radi u tehničkom mandatu. - Nužno je pristupiti žurnom uspostavljanju Vlade te se u tom svjetlu obvezalo kako će se, u skladu s načelima i dogovorom, krenuti u pripremu kadrovskih rješenja po svim resorima u Vladi i drugim institucijama na razini FBiH te osiguravanja jamstva za podršku kroz oba doma Parlamenta FBiH - istaknuto je nakon sastanka. Bradara je izjavila za BHRT kako će njezin dio posla oko formiranja Vlade biti završen i prije predviđenog roka od 30 dana, ali da o dopredsjednicima FBiH Igoru Stojanoviću i Refiku Lendi ovisi daljnji proces. Istaknula je i kako se nada da će Refik Lendo ipak prihvatiti suradnju. - Ponekad pomislim kako Lendo nije shvatio što blokira, ali mislim da će se s vremenom uključiti u ovaj proces - navela je Bradara.
Moguća rješenja
Kao moguća rješenja spominju se izmjene Ustava FBiH ili odluke visokog predstavnika, ali realnije i bolje rješenje bilo bi da SDA odustane od opstrukcija, a međunarodna zajednica ima itekako ozbiljne mehanizme kojima to može osigurati. Protudaytonsko djelovanje, a blokada uspostave vlasti to jest, daje dovoljno osnove da međunarodna zajednica iskoristi svoju poziciju i "privoli" SDA na konstruktivniju ulogu. SDA ovako riskira dugotrajnu i duboku izolaciju ako nastavi destabilizirati situaciju. U aktualnim geopolitičkim okolnostima svatko tko dovodi u pitanje stabilnost BiH Zapadu je neprihvatljiv kao pregovarač ili saveznik. SDA tako s jedne strane može izgubiti dio vlasti, ali s druge mu prijeti gubitak međunarodne i unutarnje vjerodostojnosti te dugotrajan izolacionizam.
