Dr. Grgić je diplomirani je inženjer, koji je završio i mnoge programe vezane za Ujedinjene narode na sveučilištima Columbia, Fordham i Harvard, te je doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu na području analize društvenih mreža. Stručnjak je za baze podataka, a završio je i Poslovnu školu Harvard.
Nazočnima je poručio da društva i tehnologije promatraju kao stabla maslina, a ne kao kamenje. Oni su dinamični, prilagodljivi i definirani informacijama i mrežama znanja. Kao što maslina raste i prilagođava se, tako i naše organizacije mogu rasti ako koristimo moć informacija i suradnje.
Kako je dodao, ubrzan tempo promjena i tehnološki napredak omogućuju nam da izazove pretvorimo u prilike, potičući rast i inovacije.
- Ne slušajte razne katastrofičare, babe vange, nostradamuse, ono što vam servisiraju razni lažljivci, i to ne samo na društvenim mrežama. Od njih su još gori oni koji bi htjeli odlučivati što smijete znati, govoriti ili misliti. Svijet nikada nije bio razvijeniji, zdraviji, obrazovaniji, povezaniji, nikada međusobno bliži unatoč ratovima i podjelama. U posljednjih 30-ak godina dogodila su se ogromna čudesa. Ono što ću vam sad reći vjerojatno su najprešućivanije vijesti u povijesti svijeta koje zaslužuju bit top tema naslovnica svih svjetskih medija, ali nisu – poručio je dr. Grgić.
Tri top vijesti o kojima se šuti
Kako je rekao, prva vijest bila bi ''Nikada manje siromašnih i gladnih''. Prije 50 godina, 50 posto svijeta bilo je gladno, dodaje on. Svaka zemlja ''koja je zamijenila plansku ekonomiju, državni intervencionizam i druge socijalističko-komunističke floskule sa slobodnom tržišnom ekonomijom ostvarila je ekonomski napredak i izašla je iz siromaštva''.
- Druga vijest je ''Nikada zdraviji čovjek''. Unatoč posljednjoj pandemiji, ukupna ljudska populacija nastavila je rasti iz godine u godinu, baš kao i očekivano trajanje života. Zahvaljujući silnom napretku u medicini, biokemiji, farmakologiji, danas čovjek živi čak šest godina duže nego prije 30 godina. Iskorijenili smo dječju paralizu i druge zarazne bolesti, pogotovo kod djece. Mnoge kronične bolesti liječimo istim jeftinim lijekom bez obzira je li u pitanju netko od nas, švedski kralj ili hollywoodski glumac – istaknuo je.
Naša djeca, dodaje dr. Grgić, bez obzira gdje se danas rodila, postaju međusobno slični drugima, bez obzira na naciju, rasu ili vjeru, a to je treća najprešućivanija vijest ''Stvaranje globalnog srednjeg sloja''.
- Ti ljudi bi radije išli u shopping nego u rat i oni su noćna mora raznim ratnim huškačima i režimima staroga kova – smatra dr. Grgić.
Kako je pojasnio, spomenuti gospodarski napredak, zdravi čovjek i stvaranje globalne srednje klase samo su neka od područja u kojima je naše kolektivno znanje kao civilizacije unaprijedilo današnji svijet i dovelo do stupnja razvoja o kojemu naše bake i djedovi nisu mogli ni sanjati.
Dr. Grgić pojašnjava da je većina istraživača, znanstvenika i tehnoloških lidera uvjerena kako će promjene uzrokovane umjetnom inteligencijom biti puno veće i dalekosežnije od IT revolucije. Stoga je izrazio uvjerenje da će Homo sapiens u idućih 50 godina napraviti veći civilizacijski iskorak nego u posljednjih dva milijuna godina.
Iskoristio je priliku da nazočnima na konferenciji uputi savjete za napredak u svome poslu.
- Morate voljeti, ali i znati zavoljeti ono što radite. Pokušajte svaki dan znati više i biti bolji od svoje verzije iz prethodnoga dana. Budite potpuno posvećeni cilju koji želite postići. Nastojte želju za osobnim bogaćenjem zamijeniti zahvalnošću Bogu, obitelji, prijateljima i poznanicima koji su bili i bit će uz vas. Na kraju, morate imati sreće. Ali sreće će biti sve više ukoliko budete prakticirali sve ostalo što sam spomenuo – rekao je dr. Grgić.
Projekt 'Bilateral Navigator'
Na kraju je predstavio svoj posljednji u nizu i vjerojatno najveći projekt koji je pokrenuo – Bilateral Navigator. Riječ je o stvaranju masivnog, ali iznimno korisnog sadržaja za diplomate i poslovne lidere širom svijeta koristeći velike podatke, analitiku društvenih mreža i umjetnu inteligenciju.
Ova jedinstvena kolekcija bilateralnih izvješća nudi dubinski uvid u dinamične interakcije između zemalja, pokazujući ne samo političke i gospodarske veze, već i kulturne, povijesne i društvene veze. Kroz projekt su obuhvaćene 193 države članice UN-a, što čini 18.528 različitih knjiga.
- Uvjeren sam kako sam stvorio nešto posve novo, zanimljivo, nadasve korisno meni u poslu. Upravo zato što sam znao šta meni treba s jedne strane te koji su sve izvori podataka i tehnologije potrebni za njihovo pretvaranje u koristan sadržaj s druge strane, od početka sam si za cilj postavio pokriti apsolutno sve države svijeta, cjelokupnu svjetsku bilateralnu mrežu – zaključio je dr. Siniša Grgić.
Drugo izdanje MoStart konferencije održano je od 24. do 26. travnja 2024. na Sveučilištu u Mostaru. Konferenciju je organiziralo Sveučilište u Mostaru i Centar za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru - SUMIT u suradnji sa Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNET, Agencijom za komercijalnu djelatnost – AKD, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa SBŽ, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH, Ministarstvo prosvjete, znanosti kulture i sporta Županije Posavske, Zavoda za odgoj i obrazovanje ŽZH i HBŽ i Zavoda za školstvo Mostar.
