Izvanredna sjednica Zastupničkog doma Federalnog parlamenta jučer je završena u Sarajevu, na kojoj su većinom glasova po hitnom postupku usvojeni prijedlozi zakona o gradovima Bihaću, Širokom Brijegu, Tuzli i Zenici. S obzirom da je ove prijedloge zakona prethodno podržao Dom naroda federalnog Parlamenta, njihovim objavljivanjem u Službenim novinama, općine Bihać, Široki Brijeg, Tuzla i Zenica postat će gradovi.
Ispunili uvjete
Naime, ove četiri općine u Federaciji BiH ispunile su kriterije po Zakonu o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH kojim je predviđena mogućnost formiranja grada i na području jedne općine, i to na osnovi odluke Općinskog vijeća i uz ispunjavanje određenih uvjeta - da je općina urbana infrastrukturna cjelina povezana svakodnevnim potrebama građana i da ima najmanje 30.000 stanovnika od čega u gradskom središtu živi 10.000 stanovnika. “Prema popisu iz 1991. godine općina Bihać imala je 70.732 stanovnika koji su živjeli na površini od 688 km2. Nakon Daytonskog sporazuma općina je svoj teritorij uvećala za novih 212 km2, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku krajem 2005. godine na ovom području živjelo je 60.876 stanovnika, od čega više 40.000 u gradskoj jezgri”, navodi se u prijedlogu zakona o gradu Bihaću.
S obzirom na činjenicu da je općina Bihać i sjedište Unsko-sanske županije koje predstavlja njegovo administratvno, gospodarsko-turističko, zdravstveno, kulturno, sveučilišno i sportsko središte, ispunjene su, stoji u obrazloženju, zakonske pretpostavke da se Bihać proglasi gradom donošenjem ovog zakona. Isto tako, i općine Široki Brijeg, Tuzla i Zenica ispunjavaju kriterije predviđene zakonom. Na izvanrednom zasjedanju Zastupničkog doma Parlamenta FBiH jučer su također po hitnom postupku usvojeni prijedlog izmjena i dopuna proračuna Federacije BiH za 2014. godinu i prijedlog zakona o dopuni Zakona o izvršavanju proračuna Federacije BiH za 2014. godinu, koje treba još podržati i Dom naroda federalnog Parlamenta. Razlog za donošenje rebalansa ovogodišnjeg proračuna je to što su BiH odobrena dodatna sredstva MMF-a. “BiH je dobila sredstva od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sedma i osma tranša po četvrtom stand by aranžmanu, u iznosu od 124 milijuna KM, te preko dodatnog financiranja po modelu brzog financiranja u iznosu od 92, 09 milijuna KM”, rekao je federalni ministar financija Ante Krajina, dodajući da će se s ovim rebalansom popraviti likvidnost proračuna FBiH kroz smanjenje deficita. Zastupnici su na izvanrednoj sjednici prihvatili i prijedlog zakona o gospodarskim društvima, koji je jedan od preduvjeta obuhvaćenih stand by aranžmanom s Međunarodnim montarnim fondom (MMF).
Zakon o gospodarskim društvima u primjeni je od 1999. godine, od kada je pretrpio niz izmjena i dopuna, te se usvajanjem novog teksta Zakona o gospodarskim društvima FBiH otklanjaju svi postojeći nedostaci i omogućava modernizacija i unaprjeđenje ovog propisa.
Usvojen je i prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava u Federaciji BiH, kojim se mijenja datum do kojeg će gospodarska društva moći izvršiti konsolidiranje dugova, a to je 30. lipnja 2014. , kao i prijedlog zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana.
Jamci odbijeni
Zastupnica SBB-a Aida Čikić predlagač je prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti jamaca koji jučer nije podržao Zastupnički dom federalnog Parlamenta. Zakon je oboren zahvaljujući tome što su zastupnici SDP-a drugi put glasali protiv ovoga zakona.
