Medijski naslovi ponovno pune stranice najavama o “najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina”, ali poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić upozorava na potrebu racionalnog tumačenja sezonskih prognoza. Za Slobodnu Dalmaciju Sladić je objasnio kako dugoročne prognoze ne mogu biti savršene, no mogu poslužiti kao vrijedan alat meteorolozima u planiranju i analizi. - Trenutačno se najčešće rade usporedbe u odnosu na referentni niz 1991. - 2020. Na temelju tih podataka izrađuju se planovi kako bi zemlje navrijeme procijenile dovoljnu količinu energenata za zimu - rekao je Sladić. Istaknuo je kako se sezonske prognoze temelje na razumijevanju kompleksnih odnosa između atmosfere i oceana, no njihova preciznost nije na razini kratkoročnih prognoza. - Ni jedna dugoročna prognoza nije savršena, ali može biti iznimno korisna ako se između redaka pravilno iščitaju signali - naglasio je.
O tvrdnjama da nas očekuje najhladnija zima u posljednjih nekoliko desetljeća, Sladić je skeptičan: - Svake godine čitamo i slušamo iste najave. Nemoguće je precizirati točno kada ćemo imati hladnije prodore, no oni su neizbježni, kao i svake zime. Ljubitelji zime na znanje – povremeni hladni prodori ni ove godine neće izostati - kazao je. Dodao je i da bi se potencijalna hladnija razdoblja mogla pojaviti u siječnju, kada bi anticiklonalna situacija mogla stvoriti temperaturnu inverziju na kopnu, dodatno snižavajući temperature.
Sladić je prognozirao i vremenske prilike za idući tjedan, ističući da nas početkom tjedna očekuje jačanje juga, koje će kulminirati sredinom tjedna osjetnijim zahladnjenjem. - Moglo bi biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom kotaru već i u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske - rekao je Sladić. Meteorološki modeli ukazuju na mogućnost naglog pada temperature zraka, što bi moglo stvoriti uvjete za snijeg, posebno na višim nadmorskim visinama. Ove zime poseban fokus meteoroloških instituta diljem svijeta je na utjecaju fenomena La Niña, koji će ove godine imati značajan utjecaj na globalne vremenske prilike. La Niña, karakterizirana hlađenjem površine Tihog oceana, obično dovodi do ekstremnijih uvjeta u različitim dijelovima svijeta. U Europi, uključujući Balkan, La Niña može izazvati hladnije i sušnije zime u određenim dijelovima, dok drugi dijelovi kontinenta mogu doživjeti blaže uvjete zbog globalnih atmosferskih razmjena. Sladić je naglasio kako je ključ u praćenju globalnih pokretača atmosfere, uključujući razmjenu topline između oceana i zraka.
Oscilacije temperature oceana koje izaziva La Niña utječu na položaj mlaznih struja, što može donijeti povremene prodore hladnog arktičkog zraka. Meteorološki instituti, poput Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i NOAA-e (Nacionalna uprava za oceane i atmosferu SAD-a), sugeriraju da će La Niña imati trajan utjecaj na vremenske prilike tijekom zime.
