Iz Kriznog stožera Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije potvrđeno je kako neće doći do prekida nastave u školama ove županije niti prelaska na online model nastave, javlja Anadolu Agency (AA). Obrazovni proces, koliko god uvjeti bili teški, morat će se odvijati, a sve će u sljedećim mjesecima ovisiti o broju zaraženih učenika i radnika u školstvu, poručeno je iz Stožera. U HNŽ-u je posljednjih dana evidentirano oko 40 zaraženih učenika te 30-ak prosvjetnih radnika, dok oko 600 učenika trenutno nastavu pohađa na daljinu. Informacije iz Kriznog stožera pozdravljaju prosvjetni radnici, koji inače zagovaraju povratak nastave u normalne tijekove.
Škola je najsigurnije mjesto
"Prosvjetarima je draže da imamo kombinirani model nastave, nego da prijeđemo na online platformu. Rađene su analize i ankete i jasno je da su više od 70 posto prosvjetara zagovornici nastave bez ograničenja, dakle sa satima koji bi trajali po 45 minuta uz nazočnost svih učenika u učionicama. Manje od 20 posto ispitanih podržava model koji je raspoloživ u ovom trenutku, dakle onaj kombinirani, dok manje od deset posto ispitanih zagovora online platformu, odnosno nastavu na daljinu. Veoma je važno za učenike da usvoje znanja u učionicama pa ćemo dalje činiti sve kako bi se nastavni proces u potpunosti vratio u normalu, bez obzira na probleme koji su objektivni i koje je sa sobom donijela pandemija", rekao je za Anadolu Agency (AA) predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a Slavko Lauš.
Prosvjetari u svojim zahtjevima imaju i potporu roditelja. Udruženje "Naša djeca" iz Mostara u posljednje vrijeme dosta je glasno ukazujući na probleme u obrazovnom sustavu, međutim njihovi pozivi na razgovor upućeni Ministarstvu obrazovanja HNŽ-a, zasad ne padaju na plodno tlo. "Vjerujte mi, škola je danas najsigurnije mjesto ako govorimo o širenju zaraze i opasnostima od korone. Svi prosvjetni radnici i učenici strogo se pridržavaju preporuka i mjera koje su na snazi. Učenici koji su dosad bili zaraženi nisu se zarazili u školama, već su ih zarazili stariji ukućani koji su odlazili na okupljanja poput svadbi", dodaje Lauš. Kaže i kako bi bez obzira na izuzetno lošu epidemiološku situaciju u Županiji prelazak na online platformu bio poguban za školstvo. "To bio bio apsurd. Svjesni smo koliko se gradiva tijekom prvog vala pandemije nije usvojilo. Rađeni su inicijalni ispiti i zaključilo se da je propušteno mnogo gradiva. U slučaju da ponovno pređemo na online sustav, siguran sam kako bismo gubili generacije. Online nastava bi, također, dodatno opteretila roditelje", smatra Lauš.
Roditelji poslije posla postaju učitelji
Opterećenja s kojima bi se u slučaju prelaska na online platformu suočili roditelji, razlog je što sve više njih diže glas, Laušovo je mišljenje. "Zamislite kako je roditeljima koji po osam sati ili duže budu na poslu, a potom nakon stresova i problema dolaze kući i primorani su postati učitelji. Djeca jednostavno nisu sposobna sama biti dijelom platforme. Stoga roditelji svjesno traže da se ne prelazi na taj vid nastave, odnosno da se vratimo u normalne tijekove", navodi Lauš. Problem za roditelje je i izostanak kvalitetne tehničke opreme za online nastavu. Brojne su obitelji koje nisu u stanju priuštiti djeci kvalitetna računala, a tu su i one koje imaju po više školaraca i svega jedno računalo. "Nedavno su školama dostavljeni dopisi u kojima je traženo da svi učitelji predstave ono što im nedostaje od opreme. Hoćemo li to dobiti i da li bi ta nova oprema bila adekvatna ostaje za vidjeti. Bilo bi dobro da ljudi koji odlučuju poslušaju i roditelje, odnosno prosvjetare", izjavio je Lauš. Odlukom Ministarstva obrazovanja HNŽ u ovoj županiji od početka školske godine na snazi je kombinirani model, prema kojem 15 učenika u razredima pohađa nastavu u učionicama, a eventualni ostatak putem online platforme uz smjene u skladu s abecednim redom u razrednim dnevnicima.
