Pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) danas se održava rasprava po reviziji u predmetu Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, čije bi posljedice mogle duboko utjecati na političko uređenje BiH i stabilnost Daytonskog mirovnog sporazuma. Slučaj je izazvao velike političke i pravne kontroverze, uključujući angažman međunarodnih aktera i uključenje Republike Hrvatske. Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, prošle je godine dobio presudu protiv BiH pred Malim vijećem ESLJP-a. Presuda zvuči "fancy", no situacija je sljedeća. Sud je presudio da je Kovačević diskriminiran jer, kao stanovnik FBiH, ne može birati srpskog člana Predsjedništva ni članove srpskog Kluba Doma naroda Parlamenta BiH. U presudi je navedeno kako kombinacija teritorijalnih i nacionalnih kriterija za izbor državnih dužnosnika krši njegovo pravo na mogućnost biranja.
Schmidtovo pismo
U timu Slavena Kovačevića bit će Azra Zornić, kao i bivši sudac Ustavnog suda BiH Joseph Marko. Zanimljivo je, riječ je o sucu koji je sudjelovao u odlukama koje su se odnosile na zaštitu konstitutivnosti naroda, ali i čovjeku koji godinama radi u interesu jedne strane - bošnjačke. Na njihovoj strani je i višestruko kompromitirani bosanskohercegovački sudac pri ESLJP-u Faris Vehabović koji je modelirao najmanje pet presuda protiv BiH radeći u interesu samo jedne strane - bošnjačke. Na raspravu dolazi i Željko Komšić, čime se suštinski potvrđuje da je ovaj predmet zapravo politički predmet s političkom agendom, a ne predmet koji se odnosi na zaštitu ljudskih prava. Ono što je posebno zanimljivo je hoće li se na raspravi, kao treća strana, očitovati odvjetnici OHR-a. Bosna i Hercegovina je putem svog agenta uložila žalbu na presudu ESLJP-a, ističući da bi njezina provedba destabilizirala zemlju. BiH u Strasbourgu predstavlja državni ministar pravosuđa Davor Bunoza, Vlada Republike Srpske u raspravu je uključila ministra pravosuđa Miloša Bukejlovića, a Federacija BiH kolegu Vedrana Škobića. Monika Mijić je pravna zastupnica BiH pred sudom. U timu je i redovita profesorica na banjolučkom Pravnom fakultetu Ljiljana Mijović, bivša sutkinja Europskog suda za ljudska prava. Zanimljivo, bošnjački ministar Sevlid Hurtić nije dopustio pomoćnicima agentice Monike Mijić da putuju za Strasbourg. I visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt također je reagirao, upućujući kako bi Kovačević trebao tražiti svoja prava pred Ustavnim sudom BiH. Republika Hrvatska uključila se u raspravu, a kako se doznaje, posve je obesmislila njegovu apelaciju. Zaštitila je svog državljanina Slavena Kovačevića, koji je po potrebi Hrvat, Bosanac...
Udar na Dayton
Dok su prava političkog predstavljanja u zemlji vezana uz nacionalnu pripadnost, Kovačevićeve tvrdnje o pripadnosti različitim narodima izazvale su optužbe za zloupotrebu sustava. Kritičari smatraju da takvi postupci dodatno polariziraju nacionalne zajednice u BiH, što može dovesti do političkih sukoba i narušavanja međunacionalnog povjerenja. Hrvatski dužnosnici ističu da je ključno očuvati izborni legitimitet, odnosno pravo konstitutivnih naroda da biraju vlastite predstavnike. Njihovo stajalište podržavaju i analitičari koji upozoravaju da bi provedba presude mogla rezultirati ukidanjem daytonske ravnoteže, otvarajući put promjenama u administrativnom i teritorijalnom uređenju BiH. Kovačevićev slučaj nije samo unutarnje pitanje BiH već ima i širi regionalni značaj. Provedba presude mogla bi ugroziti odnose unutar regije, uključujući granice Hrvatske i stabilnost zapadnog Balkana. Rasprava pred Velikim vijećem ESLJP-a u slučaju "Kovačević" predstavlja prekretnicu za BiH i šire odnose u regiji. Dok presuda iz 2022. godine nastoji adresirati pitanje političke diskriminacije, njezina provedba mogla bi destabilizirati Daytonski sporazum i narušiti krhku ravnotežu u zemlji. Sudionici, uključujući Republiku Hrvatsku, uputili su na važnost objektivnog pristupa ovom kompleksnom pitanju kako bi se osigurala politička stabilnost i zaštitili interesi svih naroda u BiH. •
