Bosna i Hercegovine konačno je dobila proračun za 2024. godinu u iznosu nešto većem od 1,3 milijarde maraka nakon što je i gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda podržao po hitnoj proceduri donošenje proračuna, što je i jedan od uvjeta kako bi najprije institucije BiH normalno funkcionirale, a s druge strane bio ispunjen jedan od dvaju preostalih uvjeta kako bi zemlji bio otvoren pristup financijskim sredstvima Plana rasta za zapadni Balkan, piše Večernji list BiH.
Izvanredna sjednica održana je u zgradi zajedničkih institucija čak i unatoč tome što je još uvijek u kvaru središnji sustav za hlađenje pa su i izlaganja izaslanika bila kraća, osim tek nekolicine političkih "bullyja", koji su pokušali provokacijama i produljivanjem rasprave onemogućiti donošenje ovoga najvažnijeg zakona u jednoj kalendarskoj godini. No, to se ne bi ostvarilo da je kojim slučajem Službeni list Bosne i Hercegovine samo dan prije objavio odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o izboru novoga izaslanika umjesto Snježane Novaković-Bursać, koja je članica Stranke neovisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
SNSD ima kontrolu
Ona je pak došla na sjednicu jer je dobila pozivnicu za nju, glasovala o dnevnome redu i o zapisniku s posljednje sjednice, nakon čega je napustila dvoranu kako se ne bi eventualno osporavalo njezino glasovanje o pojedinim točkama. Uključujući proračun državnih institucija. Naime, SNSD, koji je sve donedavno imao četiri od pet izaslanika u srpskom Klubu Doma naroda, najavio je kako PDP-ov Nenad Vuković neće uspjeti sjesti u taj dom, odnosno službeno preuzeti dužnost.
Iako formalni, ali posljednji korak kako bi netko postao izaslanik u Domu naroda, on mora dobiti certifikat te položiti prisegu na sjednici. No, prema zakonu i pravilima rada ovoga doma, sjednica se ne može održati ako joj ne nazoči najmanje troje izaslanika iz reda svakoga naroda. Ako se to ima na umu, a SNSD i dalje ima trojicu izaslanika, onda i dalje imaju potpunu kontrolu ovoga doma, uključivo i njegovu blokadu, kao što su to mjesecima radili izaslanici iz bošnjačkog Kluba, ističući alibi i protivljenje jednome od zakona.
Upravo kako bi izbjegli blokade, kolegij Doma naroda, kojemu je na čelu Dragan Čović, i pokrenuo je hitnu proceduru donošenje proračuna, a prije toga je to učinio i donji dom državne Parlamentarne skupštine BiH. - Dobro je iz više razloga što imamo ove točke na dnevnom redu. U srpnju smo i iznimno je važno usvojiti ova tri dokumenta na ovaj način - rekao je Čović u uvodu sjednice.
Čelnik HDZ-a 1990. i izaslanik hrvatskoga Kluba Doma naroda Ilija Cvitanović objasnio je zašto je dao potporu ovome dokumentu.
- Podržao sam hitnu proceduru jer vjerujem da BiH ima još uvijek mogućnost povući novac iz Plana rasta. Unatoč svim manjkavostima, bitno mi je kao predsjedniku rada Povjerenstva za nadzor rada obavještajnih službi, a napose institucija i agencija za borbu protiv korupcije, da te agencije mogu raditi svoj posao. Nažalost, živimo u državi kakva je BiH, s nepostojanjem unutarnjeg povjerenja i konsenzusa i zato se nalazimo u ovakvoj poziciji. Najproblematičnija su u ovome proračunu sredstva za kupnju zgrade Uprave za neizravno oporezivanje. To je pokazatelj kako se prešla mjera oholosti i bahatosti - rekao je Cvitanović. Budući da Cvitanović nije dio vlasti, ubrzo je dobio primjedbe od bošnjačkih oporbenih izaslanika Džemala Smajića iz SBiH odnosno Dženana Đonlagića, koji mu je pak pokušao dijeliti lekcije o korištenju sredstava rasta EU i domaćih financijskih dokumenata, nakon čega je Cvitanović odgovorio da će "uvijek biti na suprotnoj strani od nelegitimnog člana Predsjedništva BiH", očito aludirajući na Željka Komšića koji je Đonlagiću i stranački šef.
RS "država" i "manji entitet"
Osim proračuna, donesene su i izmjene Zakona o VSTV-u odnosno Zakona o javnim nabavama. U objašnjenju potrebe za hitnim izmjenama Zakona o VSTV-u ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza rekao je kako se na taj način smanjuje šteta zbog nemogućnosti imenovanja novih sudaca i tužitelja, odnosno njihova angažiranja. Na istup Smajića koji se odnosio na Republiku Srpsku reagirao je i srpski izaslanik Radovan Kovačević, koji je član SNSD-a, te je potpalio raspravu o "manjem bh. entitetu", kako Republiku Srpsku naziva dio bošnjačkih dužnosnika.
- Izgovorite slobodno Republika Srpska. To je najljepša država na svijetu od Trebinja do Novog Grada - rekao je Kovačević koji je pak Republiku Srpsku nazvao državom. Nakon toga reagirao je ponovno predsjedatelj Doma naroda Dragan Čović primjedbom da ne treba oporbi davati povoda za širenje rasprave i podizanje napetosti. Najavio je kako Dom naroda u ovome sazivu neće tako skoro zasjedati, pa se očekuje jednoipolmjesečna, a moguće i dulja stanka.
