Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo odluku o potvrđivanju rezultata općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, potvrđene su ranije analize i procjene odnosa političkih snaga koji se manifestiraju kroz broj mandata na svim razinama vlasti, počevši od državnoga Parlamenta, preko onih entitetskih pa do deset županijskih skupština, piše Večernji list BiH.
Tri razine
Odluka je donesena za Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu RS-a te skupštine županija u Federaciji BiH. Sastavni dio te odluke izvješće je o rezultatima glasanja za svaku razinu s dodijeljenim mandatima i imenima kandidata unutar političkih subjekata. Prizivni odjel Suda BiH odlučilo je po svim žalbama i u svim slučajevima. Sud BiH ili je odbio žalbe kao neosnovane ili ih je odbacio. Na osnovi toga stekli su se uvjeti da se donese odluka o potvrđivanju rezultata općih izbora 2022. godine.
Najjednostavniji rezime izbornog procesa bio bi taj da su SDA, SNSD i HDZ BiH - HNS politički subjekti koji su osvojili najveći broj glasova za državni Parlament, a samim time i najveći broj mandata, na federalnoj razini to su SDA, HDZ BiH - HNS i SDP, dok je u kontekstu Narodne skupštine RS-a najsnažniji politički subjekt SNSD koji će s partnerima moći osigurati natpolovičnu većinu. Županijske skupštine, njih deset, oslikavaju raznolikost političkog života u Federaciji BiH, no ipak je za nekoliko županija moguće utvrditi političke subjekte koji će moći samostalno ili u savezu s drugim strankama imati dovoljan broj ruku za osiguranje potrebnih većina.
Istodobno, ako se analiziraju brojevi osvojenih mandata pojedinih stranaka na državnoj i federalnoj razini, jasno je kako će se prije formiranja izvršne vlasti, odnosno Vijeća ministara i Vlade Federacije, morati obaviti razgovori niza političkih subjekata u cilju stvaranja programske osnove poslijeizborne suradnje u kojoj će jedan od ključnih elemenata biti i legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda. Hrvatski politički predstavnici pritom imaju jasan stav kako vlast na svim razinama moraju činiti pobjednici u trima konstitutivnim narodima, a što je formula koja oslikava ustavni ustroj BiH i čini zemlju stabilnom na putu daljnjih i teških reformskih zahvata.
Na državnoj razini vlasti, odnosno u Parlamentu BiH, postoji nekoliko matematičkih kombinacija kako doći do natpolovične većine, međutim, pritom treba uzeti u obzir kako će svaka ta većina tražiti i adekvatnu većinu u državnom Domu naroda. Iako je za izglasavanje Vijeća ministara BiH potrebna samo većina u Zastupničkom domu (uz osiguranu entitetsku većinu), svaki idući potez, a pod tim se misli na svaki zakon ili odluku, morat će proći Dom naroda. U njemu je za sada jedino sigurno kako će HDZ BiH - HNS imati većinu u Klubu hrvatskog naroda, dok su najveći izgledi da će u kontekstu srpskog to biti SNSD i partneri. Stoga je u ovom trenutku sigurno kako će dio nove većine na državnoj razini, odnosno u Vijeću ministara, biti legitimni pobjednici u hrvatskome biračkom tijelu, a to je HDZ BiH - HNS, a tko će činiti ostatak, vidjet će se nakon što se obave pregovori političkih stranaka koji počinju ovoga tjedna. U Zastupničkom domu Parlamenta BiH odnos snaga takav je da SDA ima devet zastupnika, SNSD šest, SDP pet, HDZ BiH - HNS četiri, NiP i DF po tri, Naša stranka, NES, SDS i PDP po dva, dok su po jedan mandat osvojili Bh. inicijativa - Fuad Kasumović, Demos, Ujedinjena Srpska te Za pravdu i red - lista Nebojše Vukanovića.
Kada je riječ o Federaciji BiH, u njezinoj novoj parlamentarnoj većini, ali i izvršnoj vlasti, bit će predstavnici HDZ-a BiH - HNS-a, odnosno legitimni politički predstavnici hrvatskog naroda koji su osvojili i najveću potporu hrvatskog biračkog tijela. Jasno je pritom kako ključnu ulogu u formiranju vlasti ima federalni Dom naroda iz kojega i počinje proces izbora Vlade Federacije, a u tom kontekstu valja navesti kako će većinu u Klubu hrvatskog naroda imati izaslanici iz reda HDZ-a BiH - HNS-a.
Tomu treba dodati i situaciju u kojoj će se Hrvatima, nakon izmjena Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt, konačno povećati mogućnost konzumiranja onoga što je Ustav i predvidio - načela konstitutivnosti kroz zakonsku potrebu legitimnog političkog predstavljanja u Domu naroda. Takvo što je, zapravo, i uvelike umanjilo izglede bošnjačkim strankama da realiziraju plan preuzimanja trećine Kluba hrvatskog naroda, odnosno znatno je povećalo izglede da legitimni hrvatski predstavnici predlažu predsjednika Federacije. U Zastupničkom domu, koji ima 98 zastupnika, rezultati izbora su pokazali kako će najveći broj mandata imati SDA - 26 te HDZ BiH - HNS i SDP po 15 mandata. Slijede DG/GS (12), NiP - SPU BiH (7), NS (6), NES (5), SBiH (4) te HDZ 1990. (3). Po jedno zastupničko mjesto osvojili su PDA, Bh. inicijativa - Fuad Kasumović, HRS, HNP te Pomak. Većinu u tom domu čini 50 zastupnika, međutim, već je objašnjeno kako Dom naroda Parlamenta Federacije igra jasnu ulogu u procesu sastavljanja novih parlamentarnih većina.
Županijske skupštine
U kontekstu deset županija, u ovom je trenutku jasno kako će HDZ BiH - HNS biti dio vlasti u njih šest, a na takav zaključak upućuju izborni rezultati po pojedinim skupštinama. U Posavskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji HDZ BiH - HNS imat će mogućnost samostalnog formiranja vlasti budući da je ostvario natpolovičnu većinu u skupštinama. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ BiH – HNS osvojio je 11 mandata u Skupštini te je time politički subjekt koji će voditi proces ustroja nove županijske Vlade. U Srednjobosanskoj županiji SDA je dobio 11, a HDZ BiH - HNS devet mandata, dok u Sabor ulaze i SDP s četiri te HDZ 1990. - HSP HB i BiH, NiP i DF s po dvama zastupnicima. U objema navedenim županijama traže se dvotrećinske većine za potvrdu Vlade, a to znači kako slijede pregovori političkih stranaka uz opasku kako je u prvom redu ključno osigurati legitimnu političku zastupljenost. Kada je riječ o Hercegbosanskoj županiji, po pet mandata dobili su HDZ BiH i HNP, što otvara prostor za pregovore dviju političkih opcija posvećenih uspostavi nove skupštinske većine. Kod dijela većinski bošnjačkih županija vidljiva je neizvjesnost zbog izjednačenih političkih rezultata, a u kontekstu onih u kojima je SDA u najboljoj poziciji, treba izdvojiti Tuzlansku, gdje je dobio 13 mandata te je time u prednosti u odnosu na SDP koji ih ima osam, te Zeničko-dobojsku županiju u čijoj će Skupštini SDA imati 11 mandata. U slučaju te županije valja naglasiti kako je HDZ BiH - HNS došao do triju zastupničkih mandata, čime su zajamčili ulazak u novu skupštinu većinu, a time i Vladu.
