Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22 milijarde, 770 milijuna i 509 tisuća KM, što je za 1,96 posto manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine, priopćeno na press-konferenciji Vanjskotrgovinske komore BiH, na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najznačajnijim trgovinskim partnerima. Podatke su prezentirali predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sustav Slaviša Ćeranić.
Službeni podaci
Prema prezentiranim podacima, ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22,77 mlrd. KM, što je za 1,96% manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine. Ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 8,91 mlrd. KM, što je za oko 374 mil. KM, odnosno 4,03% manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 mlrd. KM, što je za samo 81 mil. KM, odnosno 0,58%, manje u odnosu na prethodnu godinu. Povećan je i ukupan vanjskotrgovinski deficit koji je iznosio 4,95 mlrd. KM, što je za 6,23% više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković izjavio je da je smanjenje ukupnog izvoza posljedica smanjenja pojedinačnih tržišta EU-a uslijed usporavanja gospodarske aktivnosti EU-a te globalnih tržišnih ravnoteža izazvanim krizom u Ukrajini. - U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i kemijskog sektora te uvoz nafte i naftnih prerađevina. Smanjenje uvoza upućuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacija tržišta, ali i smanjenja uvoza sirovina i repromaterijala za doradu - kazao je Marinković. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2023. godine je Europska unija (sa 73,1% izvoza i 66,4% uvoza); zatim zemlje CEFTA-e (sa 17,6% izvoza i 15,4% uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3% izvoza i 18,3% uvoza. Pojedinačno, s ostvarenim obujmom trgovine većim od milijardu KM su Hrvatska (16% izvoza i 18,08% uvoza), Srbija (12% izvoza i 13,84% uvoza), Njemačka (15,86% izvoza i 8,71% uvoza), Slovenija (8,79% izvoza i 8,37% uvoza) i Italija (8,56% izvoza i 7,74% uvoza). Najznačajnije izvozno tržište za gospodarstvenike iz BiH i dalje je Njemačka s ukupnim izvozom od milijardu, 413 milijuna i 303 tisuće KM, što predstavlja povećanje za 4,5 posto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine. - I uz ulazak njemačkog gospodarstva u recesiju u prvom tromjesečju 2023. godine, izvoz je rastao uslijed već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne suradnje - kazao je Marinković. Od ostalih vodećih izvoznih tržišta u posljednjih nekoliko godina BiH ima pozitivne trendove s Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom te se ista dinamika može očekivati do kraja godine.
Izvoz el. energije
Najznačajnije vrijednosti izvoza u prvom polugodištu u ukupnom izvozu ostvarene su u izvozu električne energije (617 milijuna, 284 tisuće i 531 KM), izolirane žice (351,945.912 KM), konstrukcija (313,246.238 KM), sjedala (312,182.763 KM), namještaja i dijelova (237,348.497 KM). Najveći uvozni partner BiH je Hrvatska, gdje značajan postotak uvoza predstavljaju nafta i naftne prerađevine. U prvoj polovini 2032. godine uvezeno je 757,580.579 KM nafte, ulja i maziva, što predstavlja više od 70% od ukupnog uvoza nafte za BiH. Uz to, još dominantno uvozimo kameni ugljen i ostala kruta goriva, el. energiju te prehrambene proizvode. Općenito, veliki postotak uvoza prehrambenih proizvoda otpada na susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija) te Sloveniju. - Najznačajniji uvoz u prvom polugodištu u ukupnom iznosu ostvaren je prilikom uvoza naftnih ulja (1.080,045.393 KM), osobnih automobila i drugih motornih vozila (537,255.414 KM), lijekova (347,854.134 KM), kamenog ugljena i briketa (332,065.108 KM) te aluminija u sirovim oblicima (245,028.334 KM) - navodi se u analizi vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za razdoblje od siječnja do lipnja 2023. godine.
