Svaka država trebala bi proizvesti onoliku količinu hrane kolika se konzumira unutar njezinih granica. Ali, naravno, to nije slučaj u BiH, piše Večernji list BiH. Umjesto da se potiče rast ulaganja u poljoprivredu, u BiH gotovo svakodnevno od nje dižu ruke. Zašto? - Pa neisplativo je - kažu proizvođači, navodeći da ni nadležni nisu na njihovoj strani jer pomoć, ističu, dobivaju na kapaljku.
Mlijeko, sjetva...
I tako svakodnevno čitamo statistike u kojima je prikazan pad proizvodnje, a među posljednjima se bilježi i pad u proizvodnji kravljeg mlijeka. Kako je prikazano u podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u prosincu prošle godine u odnosu na isti mjesec godinu ranije manja je za 1,9 posto, a u usporedbi s prosjekom 2021. manja je za 11%. Statistike pokazuju i da inkubatorske stanice, koje su se tijekom 2022. godine bavile proizvodnjom jednodnevnih pilića, raspolažu ukupnim kapacitetom od 3,4 milijuna jaja za leženje koja mogu biti istodobno stavljena u inkubatore. Ukupan broj jaja stavljenih u inkubatore, koja su namijenjena za proizvodnju jednodnevnih pilića za tov, u 2022. godini manji je za 3,5% u odnosu na 2021. godinu. Iz podataka Federalnog zavoda za statistiku vidljivo je kako je u jesenskoj sjetvi u 2022. godini u Federaciji BiH zasijano 32.867 hektara, što je manje za 2 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2021. godini. Kada je riječ o pojedinim skupinama usjeva, zasijana površina žita manja je za 0,5 posto, stočnog krmnog bilja za 8,6 posto i industrijskog bilja za 54,4 posto, dok je povećanje zasijanih površina zabilježeno kod povrtnog bilja za 3,8 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2021. godini. Ipak, dobra je vijest što je, pokazuju informacije iz izvješća, zasijana površina ozimom pšenicom u 2022. godini veća za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu. U jesenskoj sjetvi u 2021. godini u Federaciji BiH zasijanih površina bilo je manje za 5,8 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2020. Ti podaci najbolje oslikavaju stanje u poljoprivredi. Sve navedeno, smatraju poljoprivrednici, u ovoj godini moglo bi rezultirati manjim količinama, ali i slabijom kvalitetom hrane za stočni fond, a rezultat svega u konačnici bi mogla biti i poskupljenja. Prema riječima proizvođača, troškovi proizvodnje viši su za 400 posto, dok su cijene sjemena rasle za 50 posto.
Premala izdvajanja
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, rekao je nedavno kako poljoprivrednici novcem koji je planiran za poljoprivredu ne mogu biti zadovoljni. - Ni s 202 milijuna KM, koliko smo tražili da nam se izdvoji, ne možemo biti zadovoljni jer znamo kakvo je vrijeme iza nas i kakvo je pred nama. Ta 202 milijuna KM samo su zakonski minimum od tri posto koji se iz proračuna izdvaja za poljoprivredu - kazao je Bićo za RTV TŽ-a. Naglašava i kako će rasti broj onih koji će odustajati od proizvodnje te da je sve manji broj onih koji će se upuštati u tu vrstu avanture. - Ishod sve većeg broja ljudi koji će odustajati od poljoprivredne proizvodnje je očekivan te je, ako se nastavi ovaj trend uništavanja domaće proizvodnje, sigurno da će rasti i broj onih koji će odustajati. Ljudi jednostavno nemaju sredstava kako bi mogli više i kvalitetnije raditi. Uklapaju se u ono što imaju, a zbog toga smo došli u situaciju da pada proizvodnja, ne samo u stočnom i krmnom bilju već i kada je riječ o mlijeku i mesu. Sve bilježi drastični pad - kazao je Bićo. No, nastavi li se pad proizvodnje, kao što je bila praksa do sada, sigurno se nikome u BiH ne piše dobro.
