Pitanje zaštite okoliša aktualno je već dulje vrijeme. No, kako zapravo funkcionira cijela ta priča? Kako se štiti okoliš, što mi, kao pojedinci i zajednica, možemo učiniti na zaštiti naše životne sredine? Uz podršku Fonda za zaštitu okoliša FBiH u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru jučer je u prostorijama Večernjeg lista održan okrugli stol o temi “BiH bez plastike”. Večernji list u novini, ali i na portalu te društvenim mrežama provodi kampanju kojom želi ukazati na problem onečišćenja plastičnim otpadom te štetnosti plastike na biljni i životinjski svijet, ali i zdravlje ljudi.
Globalni problem
Sudionicima je prezentiran globalni problem plastičnog otpada te kakve su trenutačno posljedice masovne uporabe plastike u svijetu. Od tog da se svake minute u svijetu proda milijun plastičnih boca vode, godišnje se proizvede pet milijardi plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu te milijuni tona plastičnih čepova, plastičnog pribora za jelo... Prošlogodišnje izvješće UN-a kaže da čovjek godišnje proizvede oko 300 milijuna tona plastičnog otpada, od čega 8 milijuna završi u oceanima i morima. Brojke sugeriraju da se od ranih 50-ih do danas proizvelo više od 8,3 milijardi tona plastike. Problem je, međutim, što 55% iste nije adekvatno zbrinuto te je završilo ili na deponiju ili u prirodi. Radi konteksta, spaljeno je samo 8%, dok je reciklirano još manje - 6%. Posljedica toga je nagomilavanje plastičnog otpada u okolišu. Rezultat toga je da najveća nakupina plutajuće plastike na svijetu, znane kao “veliki pacifički otok smeća”, sada ima površinu tri puta veću od Francuske. Razgovaralo se o tome što sve sadrži plastični otpad za jednokratnu uporabu, plastika u elektroničkim uređajima, ambalaži, igračkama, ali i mikroplastika u kozmetici te hrani i vodi. Poseban osvrt bio je upravo na plastici u kozmetici i onoj u hrani i vodi i što možemo učiniti na smanjenju iste.
Rezultati studija
Sudionicima su prezentirani rezultati studija u kojima se došlo do podataka o ogromnom zagađenju mikroplastikom iz kozmetičkih proizvoda koje svi koristimo. Većina ljudi ne zna da je mikroplastika prisutna u kozmetici, a posebno je malo poznato da je do 4,1% zagađenja europskog mora mikroplastikom uzrokovano kozmetičkim proizvodima. Plastične čestice u kozmetici upotrebljavaju se u različitim proizvodima poput dezodoransa, šampona, gela za tuširanje, pilinga, šminke, boje za kosu, krema za brijanje, krema za zaštitu od sunca, proizvoda za njegu beba itd. Tako običan piling za tijelo sadrži približno istu količinu plastike kao i njegova ambalaža. Sudionici okruglog stola složili su se da uporabu ovakvih proizvoda treba smanjiti i što je moguće više koristiti one ekološki prihvatljive. Prvenstveno iz razloga jer ljudi u organizam mikroplastiku unose hranom, ali i pićem, posebice vodom. Ljudi tjedno unesu oko 2000 komadića plastike u tijelo, mjesečno to doseže 21 gram, a godišnje čak 250 grama. Najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo je voda – kako flaširana tako i ona iz slavine.
