Centralna banka BiH (CBBiH) investira na siguran način svaki dio deviznih rezervi s ciljem održavanja monetarne stabilnosti zemlje i u interesu gospodarstva i građana BiH - izjavio je danas u Sarajevu guverner CBBiH Senad Softić tijekom tematskog susreta s novinarima.
Softić je poručio da je valutni odbor striktan, da jamči monetarnu stabilnost i da će u tome ustrajati. Naglasio je da su devizne rezerve garancija stabilnosti KM, da je uporište u investiranju, te da CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih se donose investicijske odluke.
CBBiH je nedavno prodala jedan dio monetarnog zlata koji su imali u portfoliju i radi se, kako je rečeno, o relativno manjoj pojedinačnoj transakciji, a urađeno je na bazi detaljnih analiza i projekcija.
Rukovoditelj Odjela za bankarstvo CBBiH Emina Ćeman pojasnila je kako se odvija proces upravljanja deviznim rezervama. Iako svaka centralna banka ima svoje specifičnosti, po njezinim riječima, na globalnoj razini postoji koncenzus oko tri cilja upravljanja deviznim rezervama, a to su sigurnost, likvidnost i profitabilnost.
Rukovoditelj Ureda za monitoring i analize CBBiH Dejan Kovačević je rekao da su u razdoblju od 20 godina devizne rezerve porasle sa razine od oko milijardu KM u 2001. na razinu od 16,2 milijardi KM u 2022.
- Devizne rezerve Centralne banke BiH su bilježile kontinuirani rast izuzev razdoblja od 2009. do 2013. kada su bilježile stagnaciju što je rezultat velike ekonomske krize koja je pogodila cijeli svijet. U ovisnosti od tekućih i očekivanih tržišnih kretanja mi prilagođavamo strukturu deviznih rezervi tim tržišnim kretanjima upravljajući portfoliom deviznih rezervi na način da upravljamo faktorima rizika u nastojanju da ostvarimo povoljan prinos. Samo od početka 2022. zbog trenutnih tržišnih okolnosti izvršili smo značajno prilagođavanje strukture portfolij deviznih rezervi - dodao je Kovačević.
Tako je učešće vrijednosnih papira s fiksnim prihodima, a to su obveznice, sa 71 posto smanjeno na 52,5 posto, a učešće depozita i tekućih računa kod banaka, povećalo se sa 24 na 43,5 posto.
- Zlato je kao jedna alternativna financijska aktiva, koju imamo u portfoliju, imalo učešće dva posto i sada je smanjeno na oko jedan posto. Dakle, kada kažemo prilagođavali strukturu portfolia deviznih rezervi, riječ je o transakcijama od stotina milijuna eura koje su nerijetko realizirane u kratkom razdoblju i u usporedbi sa svim što smo mi radili ova transakcija sa zlatom je bila relativno mala. To je za nas svakodnevni posao kojim se bavimo – dodao je Kovačević.
Podsjetio je da CBBiH slavi 25 godina postojanja, te napomenuo da otprilike polovicu tog vremena nisu imali zlata u portfoliju deviznih rezervi.
- Od 2009. godine, kada smo kupili prvu količinu, imamo zlato u portfoliu deviznih rezervi s nekom promjenjivom količinom. U tom razdoblju imali smo između jedne i tri tone zlata, a sada smo smanjili količinu zlata kojom raspolažemo. Mi ne držimo zlato fizički u trezorima CBBiH i ove transakcije kao sa svim drugim instrumentima vrše se na način da mi trgujemo elektronskim potvrdama o vlasništvu - naglasio je Kovačević.
Monetarno zlato je, po njegovim riječima, nekamatonosna aktiva i kada se investira u zlato samo se dobiva ili gubi na razlici cijene, dok sa druge strane obveznice nose kamate.
- Mi smo transakcijom prodaje zlate, sasvim uobičajnom transakcijom, smanjili izloženost prema zlatu, finacijskoj aktivi koja bilježi tendenciju pada - dodao je Kovačević.
