Porezna uprava Federacije BiH svakog mjeseca prodaje zaplijenjenu imovinu, međutim, godinama nitko ne kupuje imovinu pod hipotekom, te razne pokretnine kao što su mašine, poker-aparati, plazme, televizori, stolice i stolovi, odjeća...
Osim smanjene kupovne moći, kako doznaje Faktor, imovina ostaje neprodata zbog solidarnosti poreznih obveznika koji ne žele kupovati imovinu drugih dužnika.
Kako je rekla Aida Hakalović iz Službe za odnose s javnošću PUFBiH, putem javnih aukcija i izravne prodaje najviše se prodaju putnička i teretna vozila, dok se najteže ili skoro nikako ne prodaje odjeća, te mašine koje su tehnološki prevaziđene, zbog čega PUFBiH nerado plijeni tu vrstu imovine.
- Najčešće se plijeni nepokretna imovina kao što su poslovni prostori, zemljišta, kuće, a od pokretne imovine to su vozila. Ne plijenimo imovinu koja služi za obavljanje osnovne djelatnosti i čija prodaja bi ugrozila rad poreznog obveznika, pojasnila je Hakalović.
Sve veći broj poreznih obveznika u našoj zemlji ne može izmiriti obveze, te se pokreću postupci prinudne naplate. Problem nastaje kada poreznici zaplijene imovinu koja tijekom vremena izgubi na vrijednosti, te se gomilaju dugovi za troškove kamata i postupka.
- Provodeći mjere prinudne naplate, PUFBiH u razdoblju od 2002. do srpnja 2016. godine naplatila je 1.067.453.279 KM, odnosno 31,6 posto od ukupnog duga u prinudnoj naplati - kazala je Hakalović za Faktor.
Prema posljednjoj specijalnoj reviziji iz 2014. godine koju je uradio Ured za reviziju FBiH, utvrđeno je da vlasti FBiH moraju hitno poduzeti mjere za rješavanje sve većeg duga za poreze. Zaključeno je da je potrebno uraditi posebnu analizu zašto su stotine aukcija i izravnih prodaja bile neuspješne.
Međutim, prema podacima iz PUFBiH, postupak prinudne naplate i dalje ne daje očekivane rezultate niti su urađene ikakve analize. Stalni rast dugovanja može imati nesagledive posljedice, zaključili su ranije iz Ureda za reviziju FBiH, ali poreznici i dalje oduzimaju imovinu dužnika koju „čuvaju“ u skladištima.
