Zaključkom Vlade Federacije BiH, koji datira s kraja prošle godine, zadužena su sva federalna ministarstva, svako iz svoje nadležnosti, predložiti rješenja zakonskih i podzakonskih akata u smislu nadilaženja neujednačenosti visina naknada i pristojbi, a u vezi s prekograničnim prometom roba u FBiH, uzimajući u obzir visinu naknada u RS-u i Brčko Distriktu, piše Večernji list BiH. Oblast kontrole kvalitete određenih proizvoda pri uvozu u BiH i izvozu iz nje regulirana je na državnoj razini Zakonom o nadzoru kvalitete određenih proizvoda pri uvozu i izvozu objavljenom još 2003. godine.
Uvozimo niže kategorije mesa
Međutim, kako nisu doneseni podzakonski akti navedenog državnog zakona, isti se ne primjenjuje. Entitetski propisi koji se primjenjuju u oblasti kontrole kvalitete određenih proizvoda pri uvozu i izvozu su Zakon o kontroli kvalitete i uredba o uvjetima i načinu ovlašćivanja tijela za obavljanje poslova ocjenjivanja usuglašenosti proizvoda.
Razloga za korak koji je poduzela Vlada FBiH ima mnoštvo. Primjerice, BiH je pogodno tlo za uvoz automobila koji su trebali završiti na otpadu, o čemu govori podatak da se u zemlju uvoze automobili starosti i do 15 godina.
Samo u 2015. godini više od 50 posto vozila uvezenih u BiH je s normom Euro 3, koja je usvojena za vozila proizvedena od 2000. godine, čime se dolazi do zaključka kako je tvrdnja o europskom otpadu u BiH točna.
S druge strane, zar se u BiH ne mogu proizvoditi metalni nosači, razni profili, poljoprivredni alati, obični roštilj, poklopci za šahtove, obične baglame, lopate, drške za alat.
Te proizvode, također, uvozimo. Kada je u pitanju uvoz hrane, stanje je također loše. Uvozimo šparoge iz Egipta, Ekvadora, Maroka, Perua, Kine ili Čilea. Jagode, maline i kupine su nam iz Tanzanije, Meksika, Urugvaja, cikla iz Kameruna i Tajlanda, grah iz Kirgistana, Uzbekistana, Madagaskara, Etiopije, Egipta i Mijanmara, slatke paprike iz Ugande, Jordana i Izraela, bademi iz Salvadora, lješnjaci iz Gruzije, a orasi iz Obale Bjelokosti... Na tržište BiH pristižu i velike količine rashlađenog mesa lošije kvalitete, koje danima putuje iz inozemstva i završava na policama trgovinskih radnji i prodaje se kao svježe.
O tome je stiglo i upozorenje iz VTK BiH. BiH uvozi niže kategorije mesa, lošije kvalitete, sve ono što u Europi ne jedu, kao što su plećke, juneći flamovi, vrat, glave i ostalo.
Međutim, problem je što se Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ni do danas nije očitovalo o podzakonskim aktima niti je poduzelo ikakve aktivnosti na njihovu donošenju.
Neujednačene pristojbe
Zbog navedenog i dalje, uz odluke o visini i načinu plaćanja naknade za pokriće troškova kontrole kvalitete pri uvozu i izvozu u FBiH, RS-u i Brčko Distriktu BiH nisu usuglašeni ni lista proizvoda koji podliježu kontroli kvalitete pri uvozu ni pravilnik o načinu i postupku obavljanja kontrole kvalitete.
Naime, predstavnici RS-a i Brčko Distrikta BiH predložili su iznos naknade od 20 maraka po pošiljci, a predstavnici FBiH predložili su iznos naknade od 30 KM za istovrsne proizvode (po skupini proizvoda) te da se ona uvećava za 30 posto za rad inspektora praznikom i neradnim danom. Prijedlog predstavnika Federacije BiH za uvećanje visine naknade za 30 posto, ako se pregled obavlja izvan radnog vremena i neradnim danom, nisu prihvatili predstavnici RS-a i Brčko Distrikta.
Budući da izmjena propisa u pogledu visine navedene naknade utječe na visinu priljeva prihoda u proračun Federacije BiH, stav Ministarstva trgovine FBiH je da je nužno načiniti prethodnu evaluaciju financijskih učinaka izmjene odluke o visini i načinu plaćanja naknade za pokriće troškova kontrole kvalitete određenih proizvoda pri uvozu i izvozu.
Analiza financijskih učinaka trebala bi sadržavati podatke o broju podnesenih zahtjeva za izdavanje potvrda i broju izdanih potvrda o kvaliteti te visini naplaćene naknade za 2012., 2013.,2014. i 2015. godinu, u skladu s važećom odlukom o visini i načinu plaćanja naknade za pokriće troškova kontrole kvalitete određenih proizvoda pri uvozu i izvozu.
Također, trebala bi sadržavati i podatke o planiranom broju pregleda za 2016. godinu s financijskim rezultatima u slučaju da se naknada smanji na iznos od 20 konvertibilnih maraka po pošiljci.
