Nedostatak radnika u zemljama Europske unije, kao što je Njemačka, ponovno je otvorio staro pitanje o tomu koliko će se potrebe tih zemalja odraziti na demografsku situaciju u Bosni i Hercegovini, državi koju je od 2013. godine, prema nekim podacima, napustilo gotovo pola milijuna ljudi. Posljednje informacije koje stižu iz Njemačke, a koje govore kako joj nedostatak radnika usporava ekonomski oporavak od pandemije i da će svake godine nastojati privući po 400.000 radnika, zapravo je zvono za uzbunu nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini, koja u ovoj godini mora napraviti nekoliko nužnih koraka koji će ići u smjeru demografskog oporavka.
Ekonomske mjere
Osim procesa koji se odnose na izravne demografske mjere, struka je složna kako je ključ u ekonomskim zahvatima koji bi uključivali potporu malim i srednjim poduzećima i obrtima koji nose i najveći broj radnih mjesta. Dosadašnja iskustva govore kako novi programi, a koje provode i nadležne institucije poput zavoda i službi za zapošljavanje, mogu biti iznimno učinkovit alat u popravku demografske slike - drugim riječima, ljudima je na prvom mjestu važno imati stabilan posao uz stabilna primanja, a onda će moći razmišljati i o zasnivanju obitelji. Onima koji već imaju obitelji s djecom, posao koji će mu omogućiti suočavanje s izazovima na tržištu, a koji se, između ostaloga, ogledaju u rastu cijena i troškova života, primarni je razlog zbog kojega će odlučiti ostati u Bosni i Hercegovini.
Gotovo 65 milijuna maraka za nove programe i mjere zapošljavanja u Federaciji BiH osigurano je tako za ovu godinu u okviru financijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje, a pritom se namjerava realizirati niz procesa koji za cilj imaju zapošljavanje, obuku i prekvalifikacije. Plan je napraviti obuhvat za ukupno 14 tisuća osoba, u smislu da se najveći broj zaposli, a jedan dio da prođe određene obuke. Rezultati koje je Federalni zavod za zapošljavanje pokazao proteklih godina dokazuju kako se strateškim planiranjem uz detektiranja svih onih potreba na tržištu rada može napraviti pomak i povećati broj zaposlenih. Jedna od iznimno učinkovitih mjera je i ona nazvana “Tražim poslodavca”, a koja je prošle godine polučila respektabilan uspjeh, a u okviru koje je osigurano sufinanciranje zapošljavanja osoba, prijavljenih na evidenciju nezaposlenih. Cilj ove mjere, koja je fokusirana na nezaposlene osobe, jest da se nezaposlenim osobama olakša integracija na tržištu rada i spriječi dugotrajna nezaposlenost te da se pojača njihova motivacija i aktivnost u traženju posla. A ove godine, kako nam je nedavno potvrdila ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar, jedna od mjera odnosit će se na sufinanciranje troškova mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za registrirane poljoprivredne obrte. Radi se o programu koji će se realizirati u zajedničkoj suradnji s Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
U namjeri da spriječi odljev radne snage, u proteklom je razdoblju donesen i niz mjera kojima se ojačava malo i srednje poduzetništvo. Vlada Federacije tako je nedavno isplatila gotovo 60 milijuna KM za više od 24 tisuće korisnika u područjima obrta i drugih samostalnih djelatnosti, a pritom je podržano 44.056 radnih mjesta u FBiH.
Zaustaviti trendove
Istodobno, procjene UN-a su da bi do 2070. godine u BiH moglo živjeti manje od 1,6 milijuna ljudi ako se nastave sadašnji trendovi smanjenja broja stanovnika. Kada je pak riječ o samom iseljavanju u vremenu nakon rata, ono se odvijalo u svojevrsne dvije faze, no da bi se spriječila neka buduća, potrebno je od temelja napraviti strateški pristup, počevši od mjera zapošljavanja, koje bi uključivale pomoć i stimuliranje poslodavaca, pa do poboljšanja ukupne poslovne klime.•
