Ako je vjerovati jednom nedavnom istraživanju, stanovnici Bosne i Hercegovine prilično često odlaze u kavane i restorane, račune uglavnom plaća jedna osoba za stolom, a sve se više koriste kartice kao način plaćanja u ugostiteljstvu.
Prema istraživanju pod nazivom “Visa Pulse”, a iza kojeg stoji globalna kompanija za kartično poslovanje, četvrtina ispitanika (26%) u BiH nekoliko puta tjedno odlazi u kavanu ili restoran, dok petina (19%) to čini svaki dan. To je poprilično veliki broj i pokazuje da ovaj segment društvenog života, koji se tradicionalno vezuje uz ove prostore, nije izgubio na popularnosti. Očito da ni financijska ograničenja nisu uvijek dovoljan razlog da se odustane od druženja u kavanama i restoranima.
Razlika u odnosu na Europu
Istraživanje je donijelo i podatak da se četiri od deset plaćanja vrši u okviru ugostiteljskih objekata. Na pitanje tko plaća u kavani 10% ispitanika kaže da dijeli račun, za 46% uobičajeno je da jedna osoba plati cijeli ceh, a 44% nekad jedno, nekad drugo, ovisno o situaciji. Ti podaci sigurno se razlikuju od onih u nekim drugim kulturama u Europi, posebno na sjeveru i zapadu kontinenta.
Što se tiče atraktivnosti ugostiteljske ponude, popust za lojalnost u omiljenom restoranu najprivlačnija je opcija za gotovo sedam od deset potrošača, što naglašava važnost nagrađivanja stalnih kupaca. I dok je bezgotovinska napojnica za glazbu uživo u ranoj fazi usvajanja, činjenica da je 39 posto potrošača otvoreno karticom nagraditi svirače pokazuje kako postoji sve veće zanimanje za modernizaciju usluga i u ovom dijelu, navodi se u rezultatima istraživanja. Na napredak u prihvaćanju suvremenih tehnologija i sve veću tehnološku spremnost tržišta Bosne i Hercegovine upućuje i rast plaćanja karticama, pametnim telefonom ili satom u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Osim u ugostiteljstvu, više plaćanja karticama ispitanici u spomenutom istraživanju žele i u zdravstvu.
Na pitanje gdje bi željeli više mogućnosti za bezgotovinsko plaćanje, potrošači u Bosni i Hercegovini podjednako navode ugostiteljstvo i zdravstvene ustanove, a sve se češće traži i prilikom plaćanja parkirališnih mjesta. Iza navedenih oblasti na popisu prioriteta su frizerski i kozmetički saloni (36%), taksi-operatori (31%), kiosci (29%), usluge javnog prijevoza (28%) te, na kraju, tržnice i street marketi (21%). Također, istraživanje pokazuje da gotovo polovina bh. stanovništva podjednako koristi gotovinu i platne kartice (44%). Bezgotovinsko plaćanje većina (57%) smatra jednostavnim, za polovinu ispitanika (50%) štedi vrijeme, a nešto manje njih (40%) kaže da se rado vraća u prodavaonice koje prihvaćaju kartice. Kada govore o prednosti kartice u odnosu na gotovinu, trećina potrošača (32%) kao plus ističe da ne moraju voditi računa o podizanju novca. Osim toga, gledajući sveukupne rezultate istraživanja, primjetne su i promjene navika potrošača, koje pokazuju da čak 86% građana naručuje na internetu, a najčešće online kupuje odjeću i obuću.
Modernizacija u društvu
Među ispitanicima postoji zanimanje za još modernije načine plaćanja u budućnosti od platnih kartica. Većina njih pokazuje zanimanje za plaćanje mobilnim telefonom (40%), a potom i za korištenje pametnog sata (19%), dok je upotreba rukavica, narukvica, prstena ili biočipova znatno manje zanimljiva.
Sve to upućuje na to da modernizacija i u oblasti plaćanja usluga i proizvoda preuzima primat i u BiH te da gotovina polako gubi bitku s karticama i drugim tehnološki naprednim oblicima plaćanja. Iako je još uvijek teško zamisliti potpuni nestanak novčanica iz platnog prometa, čini se da i u Bosni i Hercegovini više nismo tako daleko od tog trenutka.
