Nakon što su Hercegovci gotovo pola godine jeli skoro isključivo uvozne, uglavnom njemačke krumpire, ovdašnji povrtlari krenuli su s izvozom toga povrća. Večernji list razgovarao je s Krešom Menalom, voditeljom nabave u jednoj privatnoj čapljinskoj tvrtki koja je ovih dana izuzetno aktivna.
- S otkupom smo počeli 15. svibnja s pojavom veće količine mladog krumpira za domaće tržište, a u izvoz smo krenuli 4. lipnja s prvim tegljačem. Trenutačno izvozimo za RH, prvenstveno za Konzum, a ako se pokaže interes i od drugih lanaca, voljni smo prihvatiti suradnju - kaže voditelj prodaje ove čapljinske tvrtke te objašnjava otkupnu proceduru: - Proizvođači dobiju našu ambalažu, kartonsku, koju, dakle, mi osiguravamo. U toj ambalaži dovoze robu u otkupni centar u Tasovčićima u Čapljini. Roba se paletizira u krugu tvrtki, nakon čega se stavlja u komore na temperaturu koja je određena za mladi krumpir, a to je nekih 10 do 12 stupnjeva. Kad se postigne ta temperatura tek je onda krumpir spreman za utovar i upućuje se prema destinacijama iz kojih je naručen. Otprilike proces hlađenja traje 24 sata, odnosno što danas otkupimo sutra je spremno za otpremu - kaže.
Prvi tjedan imaju ugovorenu isporuku pet tegljača, odnosno stotinjak tona, za spomenuti lanac u Hrvatskoj. Prema njihovim očekivanjima izvoz će se nastaviti i u idućem tjednu.
Proizvođač od kojeg se otkupljuje mora biti registriran u registru poljoprivrednih gospodarstava, da ima fito broj koji se traži za krumpir. Što se isplate tiče, u zadnje dvije godine isplata ide četrdeset dana od dana kada se roba otkupi, kada se izda blok.
- Nekima bude dan, dva prije, nekima dan, dva poslije, ali nastojimo ispoštovati dogovoreno, kako prema dobavljačima tako i prema našim kupcima. - Komentirao je i aktualnu sezonu. - S obzirom na to da je godina takva kakva je bila od početka sadnje od kraj siječnja pa veljače te uvjete koji su bili nepovoljni za sadnju, mislim da će godina biti zadovoljavajuća što se tiče prinosa, a i otkupnih cijena. Rekordna sigurno neće biti, ali mogla bi biti više nego solidna. U ukupnoj bilanci bh. agrara, stavka izvoza ranih krumpira iz Hercegovine neće biti posebno uočljiva, međutim, značajna je s više aspekata. Prvo, ona predstavlja povratak južno-hercegovačkih povrtlara na tradicionalna tržišta Hrvatske i Slovenije. Drugo, proizvođači moraju ispuniti određene uvjete, u prvom redu sljedivost proizvodnje od kupovine sjemena i oranja, do zaštite i pakiranja, trebaju biti registrirani, što zahtijeva novi pristup. Za sada te uvjete ispunjava veći broj proizvođača pa je za očekivati da bi iznadprosječna sezona mogla potaknuti i druge na rješavanje problema koji jamče izvoz.
