Pri visokim brzinama iznimno je pogubno naletjeti na bilo što na autocesti! Otpali kotač, kamen, bilo kakva prepreka mogu izazvati katastrofalne posljedice. Ono čemu se mnogi ne nadaju na autocesti je divljač! Kakve su šanse za uspješno izbjegavanje divljači koja je nakanila prijeći trake autoceste?
Svako zaustavljanje vozila na autocesti, izuzev na zaustavnoj traci, a osobito ono uslijed naleta na divljač, opasnost je sama po sebi! Prvo pravilo glasi, spašavajte živu glavu! Sklonite je na sigurno, u mjeri u kojoj je to moguće, piše HAK revija.
Odgovornost za štetu
Pitanje svih pitanja kad je riječ o naletu vozila na divljač na autocesti. Autocesta je za vozila, a ne za šetnju divljih životinja! Međutim, što znaju zec i lisica i ina divlja živina što je autocesta.
Ako na autocesti mjesta za pješake nema, još manje treba biti za divlje životinje. O tome netko treba i voditi računa. Tome služe propisi. Ima raznih propisa na tu temu, a čim je više propisa, veća je i zavrzlama u glavama onih o čijim glavama i naknadi štete se ima rješavati.
Tako Zakon o cestama jasno propisuje kako javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima. Napisano je u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama također nešto na tu temu. Njime je naime, utvrđeno kako je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Kad je riječ o autocestama i divljači, posebnu ulogu imaju zaštitne žičane ograde. Prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama zaštitne žičane ograde su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa od divljači i drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka sa okolnih putova na trasu autoceste te ispod nadvožnjaka.
Zakon o cestama, propisuje nadalje, kako se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.
Onda će vam netko informiran i mudar još dodati kako je trenutno je na snazi i Ugovor o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj za razdoblje od godinu dana od dana potpisa ugovora, sklopljen 31. svibnja 2021. Predmet osiguranja je građanskopravna izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu od divljači zbog smrti, ozljede tijela ili narušavanja zdravlja te oštećenja ili uništenja stvari treće osobe (uključujući štetu na motornom, priključnom ili željezničkom vozilu) koja nastane uslijed naleta motornog, priključnog ili željezničkog vozila na divljač ili uslijed naleta divljači na motorno, priključno ili željezničko vozilo.
Sigurno vam je u glavi zazvonilo od sve sile ovih informacija. Konkretni primjer iz stvarnog života, u čas će vam razjasniti stanje stvari, još kada se tome pridoda stav nadležnog suda, ukazat će se svjetlo na kraju tunela vezano za ovaj problem.
Nalet divljač na autocesti. Ukoliko vam se to dogodilo, tješiti vas može spoznaja da niste ni jedini ni prvi. Takvi slučajevi su već viđeni a što je još bitnije i suđeni! Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici u predmetu Gž-612/2021-2 pozabavio se predmetom u kojem je vozač na autocesti A1 pretrpio štetu uslijed naleta osobnog vozila na lisicu zbog čega mu je nastala šteta na osobnom vozilu kao i trošak prijevoza vozila.
Sud je utvrdio da vozač nije pridonio nastanku štetnog događaja jer nije utvrđeno da bi se kretao nedopuštenom, odnosno neprimjerenom brzinom te da nije smio imati uključena duga svjetla neposredno prije nezgode jer je pretjecao autobus, a nezgodu ne bi mogao izbjeći ni da je imao uključena duga svjetla. Ocijenjeno je da okolnost da nisu utvrđena oštećenja na zaštitnoj žičanoj ogradi nije od utjecaja na odgovornost Hrvatskih cesta d.o.o., tim više što nije utvrđeno da bi ista bila temeljito pregledana nakon štetnog događaja, već proizlazi da je pregledana samo u duljini od 100 m u svakom smjeru na strani s koje je pretrčavala lisica. Sama činjenica da je lisica dospjela na kolnik po ocjeni suda ukazuje na propust tuženika, odnosno neadekvatnost ograde, odnosno njenog održavanja. Eventualna odgovornost ovlaštenika lovišta također da nije od utjecaja, jer bi se radilo o solidarnoj odgovornosti ovlaštenika lovišta s tuženikom, što znači da bi tužitelj cjelokupni iznos štete mogao potraživati i od tuženika sukladno meritornoj odredbi Zakona o obveznim odnosima. Sve u svemu, stajalište je suda kako u ovom slučaju sama činjenica da se lisica našla na kolniku autoceste ukazuje na to da je u zaštitnoj ogradi postojala rupa ili procjep, jer u protivnom se ne bi moglo dogoditi da se divljač tamo nađe, a za što odgovara tuženik po načelu pretpostavljene krivnje, piše HAK revija.
