Sporni referendum čiju je provedbu zabranio Ustavni sud BiH bio je povod intervjua koji je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik dao urednici RTL-a Mirjani Hrgi. Prenosimo što je Dodik rekao o referendumu, stanju u BiH, podignutim tenzijama, sastanku s Putinom...
Ljudi strahuju da će biti rata. Je li taj osjećaj opravdan?
- Ne, potpuno neopravdan. Postoje neki verbalni zagovornici, ali u biti nema ni jednog objektivnog razloga za takvo nešto.
Je li Dačić pretjerao kada je rekao: ‘Srbija je spremna za rat’? Kakva vam se učinila ta njegova izjava?
- Nisam to čuo.
Niste čuli tu izjavu?
- Ali, ne vjerujem da jest...
Želite li vi da jednoga dana BiH postane članica NATO-a?
- Kako narod odluči u RS-u koji to želi, koji je bombardiran od NATO-a, ja nemam ništa protiv. Ali, bit će pitan narod.
Čini se da ne postoji baš raspoloženje prema NATO-u!
- Pa ne bi i drugim narodima da je bombardiran i da su bacane bombe s osiromašenim uranijem. Sada smo u našem Kliničkom centru primorani formirati poseban odjel za djecu oboljelu od malignih bolesti, zbog oboljenja prouzrokovanih upravo tim osiromašenim uranijem.
Vi ste zapravo zadnji komad zemlje i najdublje u trbuhu Europe gdje Putin može imati svoj utjecaj. Je li to problem Zapada, po vašem mišljenju?
- Želite reći da Putin više ovdje utječe nešto što utječe EU u nekim zemljama? Rusija je svojom snagom nesumnjivo važan čimbenik i za odnose u EU.
Kao što vidite, prije nekoliko dana sam Biden je rekao da Europa jedva čeka ukinuti sankcije Rusiji, što govori dovoljno o tome da jedva čeka suradnju, je li tako? Mislim da o tome ima mnogo spekulacija, o Rusiji i Putinu. Radi se o normalnim odnosima uvažavanja, koji nam imponiraju, naravno.
Ali, Rusija nije nikada težila bilo čemu, uvijek je zagovarala Daytonski sporazum i afirmaciju mirovnog sporazuma. A ne duga, nego onoga što piše u njemu.
Ipak, Zapad je u strahu kada vidi da Putin ima pristup nekom teritoriju u Europi?!
- Pa čudo je da Zapad, takva ogromna sila, može biti u strahu. Nevjerojatno. Više su oni u strahu zbog svojih unutarnjih problema nego zbog Rusa. Dakle, ono što je prihvaćeno i priznato drugima ne daje se Rusiji. To je osnovni problem sukoba Zapada i ...
Vi želite održavati odnose s Moskvom i ne namjeravate na bilo koji način ugrožavati taj odnos?
- Mi održavamo dobre odnose i s drugima, sa svima koji žele s nama razgovarati. Zadnje godine pune su primjera gdje smo bili u posjetima drugim zemljama. A s Rusijom ćemo, naravno, nastaviti u dobrom tonu.
Bili ste u srijedu u Moskvi. Beogradski mediji javljaju da vas je Putin primio na samo par minuta i da vam je rekao da malo smanjite doživljaj?!
- Nisam vidio nikoga od tih beogradskih medija u dvorani. Dakle, ono o čemu smo mi razgovarali, već je javno rečeno. Predsjednik Putin je izrazio svoje zadovoljstvo našim sastancima u kontinuitetu. Ja sam bio nekih desetak puta.
On je došao sa sjednice Vijeća sigurnosti Ruske Federacije na kojoj se radilo o promjenama u Sigurnosnoj službi, što je uvijek bolno za svaku državu, a to vi znate.
I našli smo se, razgovarali dovoljno dugo da smo dotakli sva pitanja vezana za politički razvoj situacije i, naravno, neka ekonomska pitanja važna za nas.
Podržava li on referendum?
- Pravo naroda je izjasniti se, naravno da podržava. On smatra, i Rusija smatra, da je to pitanje za lokalne odnose, lokalne političare i lokalne procese. I da nije pitanje u koje se treba miješati. I, apsolutno, Rusija se tako i ponaša. Poželio je sreću za referendum.
Neki smatraju da Putin preko vas kažnjava Vučića?!
- Koliko znam, Vučić ima jako dobre odnose s Rusijom i samim predsjednikom Putinom. Često se sastaje s njim. Kao što radi i surađuje s drugim zemljama u EU.
Ali, neki je dojam da je ipak Vučić malo zaokrenuo više prema Zapadu i prema približavanju EU, što u ovom trenutku isključuje Rusiju?!
- Pa onda bi isključio sve zemlje EU koje žele dobru suradnju. Kao što znate, sve zemlje su se ponosile suradnjom s Rusijom. Čak i vaša zemlja. Sjećam se vaših ranijih premijera koji su jedva čekali doći u poziciju da imaju dobre odnose.
Da, veliko je to tržište!
- Pa, naravno. Razumijem vaše pitanje, isključivo kao domenu onih svih spekulacija koje se mogu čuti. Dakle, sasvim je normalno za jednu zemlju kakva je Srbija, Hrvatska ili bilo koja, da surađuje sa svima u okruženju, pogotovo s Rusijom koja je tradicionalno tržište za naše proizvode.
Neki kažu da je Vučić bio pod pritiskom međunarodne zajednice da vas uvjeri da odustanete od ovog referenduma. Je li takvo što naznačio tijekom vaših susreta?
- On je javno rekao svoj stav. I nema potrebe da ja objašnjavam.
Dakle, mi imamo dobru komunikaciju, mislim da će ona biti nastavljena. S Vučićem se u mnogim stvarima slažem. Ovdje nije bilo istog mišljenja, ali nije bilo nikakve operacije ili akcija koje bi bile usmjerene na to da prekinemo odnose.
Čemu referendum, izazivate dio međunarodne zajednice, ponižavate Ustavni sud?
- Ne, Ustavni sud je nas ponizio. Ponizio je političkom odlukom koju donosi već u kontinuitetu protiv RS-a, gdje odluke donose tri stranca i dva muslimana Bošnjaka, od kojih su oboje bili vrhunski političari vladajuće stranke Alije Izetbegovića, sada Bakira Izetbegovića koji zajedno s tri stranca, u skupini u kojoj je, znači, s pet glasova, donose odluke da nam ukine grb, himnu, Dan republike, pa vjerojatno i naziv Republika Srpska. I naravno da je to politički motivirano.
Jeste li vi to doživjeli kao pokušaj demontiranja RS-a?
- Republiku Srpsku demontiraju godinama. To je samo jedan mali segment u tome, koji mi prepoznajemo.
Ali, ništa opasno i ozbiljno za ovaj entitet?
- Ovaj entitet ima volju preživjeti i on će ostati. Ova Republika ima sve značajke države i u tom pogledu se tako i ponaša.
Kažu za vas da ste vi prije svega maestralni oportunist. Pa onda moje pitanje glasi - čemu sve ovo, ako je točna informacija da ćete sljedećeg tjedna ionako mijenjati Zakon o praznicima u skladu s naputkom Ustavnog suda?
- Vidjeli ste koliko su puta rekli da političari izmišljaju, to narod ne misli, narod misli nešto sasvim drugo, narodu je svega dosta i tako dalje. Sad kada dopustite narodu da nešto kaže - što, vi ste sad oportunisti ili nešto drugo. Prema tome, uvijek možete neku stvar gledati na različite načine. Kao i ovo. Dakle, zašto ne bi narod o tome odlučio?
Je li riječ o referendumu ili anketi?
- Ovo je referendum. Referendum s odlukom koja će biti važna za sve političare.
Ako vi sad pitate ljude što oni žele, za pretpostaviti je da će u velikom postotku oni upravo reći da mi želimo da 9.1. bude naš Dan Republike Srpske i to je to. Ali, što ćete vi, sljedeći tjedan ćete opet mijenjati mimo njihove volje.
- Kakvo mijenjanje njihove volje?
Pa hoćete li usklađivati zakon s naputcima?
- Ostat će 9.1. Ali, onda neće biti volja Milorada Dodika nego volja naroda. To je dramatično različita pozicija.
A recite vezano za 9.1. i za krsnu Slavu Republike Srpske. Je li vama sporno da se Dan Republike Srpske slavi, uz krsnu slavu svetog Stefana, što je, dakle, blagdan samo jednog naroda?
Nije. Sveti Stefan je i otprije ovdje, to je prvomučenik u kršćanstvu, i katolici i protestanti slave Svetog Stefana. I to se zna.
Ali, muslimani ne slave.
- Slave oni neke svoje blagdane. Mi poštujemo. Imate neke njihove praznike koji padaju na dane nekih njihovih blagdana. Zašto bi bio problemi Sveti Stefan? Znači, mi to privatno ovdje slavimo, imamo određene manifestacije posvećene tome.
Ali, jedno je privatno, a drugo je kada idu uz državnu ceremoniju!
- Nigdje u službenim institucijama nije bilo ceremonija. Ceremonije postoje u crkvi. Tamo se i upražnjavaju vjerske aktivnosti. Ali, zašto bi to bio problem? Dakle, 9. siječnja je važan zato što je 9. siječnja donesena odluka da se formira Republika Srpska.
Ali, Bošnjaci kažu da ih to vrijeđa jer je to bio način kada je počelo raspačavanje BiH?
- Republika Srpska je formirana 9. siječnja, formalno. Prije toga nekoliko mjeseci, kao Srpska Republika BiH i stvari su se događale u kontinuitetu. BiH nije mogla opstati, ona nije, ovo je povijesni nesporazum da Bosna ostane kao zemlja poslije svega što je trebalo da se raspača u tri posebne, zasebne jedinice. I neka narod odlučuje.
Ionako je napravljen jedan konglomerat koji ne može živjeti.
Natjerani smo živjeti u Bosni koja je po svemu Jugoslavija u malom, koja nije mogla ostati kao velika. I sada na nama ovdje se vježbaju svi u nastojanjima da pokažu kako smo mi ti koji moramo prihvatiti neke vrijednosti sa strane, koje više nigdje ne funkcioniraju.
Za ovaj referendum Bošnjaci napominju da je crvena crta, da zapravo građani u Republici Srpskoj misle da će zaokruživati neovisnost Republike Srpske?
- To su spekulacije. Dakle, ovo nije referendum o secesiji ni statusu. Postoje oni koji to žele vidjeti na taj način, ali naravno to će i pokazati odnos prema RS.
U tom pogledu to je vrlo, vrlo jasno. Pa zar vi mislite da je moguće, bili ste koliko znam i u Sarajevu godinama, da Bakir Izetbegović zatraži da se ukine Dan republike i da Srbi kažu OK, Bakire, gdje si bio prije? Što to prije nisi uradio? Pa gdje si bio majstore da nam to učiniš? I da kažemo OK. Pa, naravno, da nije bilo logično. Krenite prema tim stvarima pa ćete vidjeti da ovo nije akcija nego reakcija.
Je li referendum zapravo u funkciji izborne kampanje i želje da oslabite svoje protivnike iz SDS-a koji su sada u vlasti na državnoj razini?
Dakle, SDS i drugi su zajedno pokrenuli inicijativu i donijeli odluku o tome. Koliko znam, nitko nije formalno tražio ukidanje odluke o referendumu. Mi smo svi zajedno. Kao što su Bošnjaci u važnim stvarima zajedno.
Ali, kako će onda sljedeći tjedan na izborima biti na drugoj strani?
Ima svatko svoju političku volju. Politička volja na referendumu će biti jedinstvena. I to je fenomenalna priča. Ima oni koji to žele prikazati drukčije. Ali, za nas je to jako važan dan.
U vrijeme rata, malo se to spominje, vi ste bili oporba Karadžiću. Oba puta, i 1998. i 2006., došli ste na vlast uz pomoć bošnjačkih glasova, ali i uz pomoć međunarodne zajednice. Mislim da je Madeline Albright rekla da ste vi dah svježeg vjetra. Što se dogodilo s vama?
1998. jedna situacija, 2006. druga. Niste u pravu za 2006. Naravno da Bošnjaci trebaju biti dio političkog života. To meni nije sporno. Oni su i danas u Vladi, od 16 ministara, pet su Bošnjaci. Potpredsjednik Narodne skupštine je Bošnjak. Predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske je Bošnjak. Tako da u tom pogledu nemam nikakve dileme.
Ali, hoću reći, bili ste devedesetih miljenik međunarodne zajednice, a sada ste se doveli u situaciju da ste na kontra strani!
- Nakon dvije godine ta ista međunarodna zajednica, zato što nije dobila sve što je očekivala, organizirala... pa nismo više nastavili.
Vaš početak je bio, samo ću spomenuti, u stranci Ante Markovića. Tako vi krećete u svoju politiku. Nekoliko puta ste Sarajevo usporedili s Teheranom!
- Pogriješio sam. Teheran je, izgleda, civilizacijski i manje vjerski dominantan nego Sarajevo. U Sarajevu imate stotinu džamija koje su izgrađene u međuvremenu. Vi ste bili tamo šest godina i jeste sretali tako često Srbe i Hrvate da tamo žive?
Naravno da niste. Sada ima više Arapa u Sarajevu nego što ima Srba i Hrvata zajedno. Tako da u tom pogledu islamizacija tog grada se užurbano rješava pod vodstvom SDA Bakira Izetbegovića, ranije Alije Izetbegovića, s islamskom deklaracijom koja...
Vi smatrate da je to opasno?
- Naravno. Pokazuje se.
Još samo jedno pitanje. Vi negirate genocid u Srebrenici. To je bolna tema, civilizirani svijet se oko toga opredijelio, tisuće su ondje ubijene?!
- Puno je primjera gdje je svijet pogriješio, gdje su sudovi pogriješili. Bilo je slučajeva kada su sudovi odlučivali i pogubili, smrtne presude presuđivali pa se naknadno dogodilo da nisu bili u pravu. Tako i ovdje. Nije to pravo. Nema dokaza o tome.
Tko je ubio te ljude?
- Bio je rat. Bilo je ubijanja na svim stranama.
Ali, toliko tisuća!
- Bile su ratne operacije koje su podrazumijevale borbu, pokret...
Nije to bila borba u pokretu. Ti ljudi su odvedeni na stratišta...
- Bilo je onih koji su to činili. Naravno, trebaju odgovarati, već odgovaraju.
Koliko znam, više se nitko tko je učinio zločin u Srebrenici ne traži. Svi su već procesuirani. Osim bošnjačkih zločinaca kao Naser Orić, gdje se pokušava napraviti jedna farsa od suđenja, gdje niste našli za shodno i vidjeti i primijetiti nigdje da je pravosuđe reagiralo na zločine nad Srbima. I ozbiljan broj slučaja nad Hrvatima. •
