Izloženost sitnim česticama ispušnih plinova iz automobila i spaljivanja drva može povećati rizik od mutacije DNK za koju se zna da potiče tumore pluća, prema istraživanju predstavljenom na Međunarodnom udruženju za proučavanje raka pluća (IASLC), prenosi Daily Mail. Iako pušenje ostaje najveći rizični faktor za rak pluća, procjenjuje se da gotovo 6.000 osoba koje nikada nisu pušile svake godine umire od te bolesti. Dok stope pušenja opadaju, neka istraživanja pokazuju da se broj slučajeva raka pluća kod mladih žena i nepušača povećava.
Jedno istraživanje iz 2017. pokazalo je da se broj slučajeva raka pluća kod nepušača u Ujedinjenom Kraljevstvu udvostručio između 2008. i 2014. Drugo izvješće iz 2023. Američkog društva za borbu protiv raka otkrilo je da se sada više žena u dobi između 35 i 54 godine dijagnosticira s rakom pluća nego muškaraca iste dobi. U međuvremenu, liječnici u SAD-u koji se bave rakom pluća izvijestili su o sve mlađim pacijentima. Istraživači iz British Columbia Cancer Research Institute u Vancouveru, u Kanadi, prikupili su podatke od 255 pacijenata s rakom pluća koji nikada nisu pušili, uključujući podatke o tome gdje su živjeli od rođenja.
Razine zagađenja na njihovim kućnim adresama analizirane su korištenjem satelitskih podataka, prognoza zagađenja zraka i mjerenja s tla unutar područja od 10 kilometara. Tim je dobio godišnje podatke o izloženosti zagađenju još od 1996. godine, kada su točne informacije o zagađenju zraka postale dostupne globalno. Istraživači su također primijetili je li pacijent razvio promjenu u svojoj DNK koja povećava rizik od raka pluća, poznatu kao mutacija EGFR. Ova genetska mutacija, koja obično nije prisutna pri rođenju, ubrzava aktivnost proteina zvanog receptor epidermalnog faktora rasta (EGFR), koji pomaže stanicama da rastu i dijele se. Ekstremna dioba stanica dovodi do razvoja raka s vremenom. Istraživači su otkrili da su pacijenti kojima je dijagnosticiran rak pluća u četvrtoj fazi znatno češće imali EGFR mutacije u usporedbi s onima koji nisu imali bolest. Također su otkrili da su žene bile sklonije imati EGFR mutacije ako su bile izložene najmanje tri godine česticama zagađenja manjim od 2,5 mikrometara, poznatim kao PM2.5.
To je bilo istinito bez obzira na to jesu li žene pušile ili ne. Isto se odnosilo na pacijente koji su bili izloženi zagađenju pet godina prije postavljanja dijagnoze. Iznenađujuće, ove povezanosti nisu bile uočljive kod muškaraca koji nikada nisu pušili. PM2.5 su čestice čađe u zraku koje su nevidljive ljudskom oku i mogu ući u krvotok te prodrijeti duboko u pluća. Mogu ih ispuštati motori vozila, spaljivanje drva i pušenje. Iako su sitne, smatra se da ove čestice uzrokuju upalu u plućima koja može aktivirati inače neaktivne stanice, što dovodi do genetskih mutacija koje uzrokuju rak.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) kategorizirala je vanjsko zagađenje zraka i njegov ključni sastojak, PM2.5, kao karcinogene iz grupe 1 2013. godine, što znači da uzrokuju rak pluća. Iako je pušenje vodeći uzrok raka, istraživači i stručnjaci za javno zdravstvo nisu uspjeli identificirati povezanost koja bi objasnila zašto se bolest dijagnosticira kod osoba koje nikada nisu pušile. Vodeći zloćudni uzrok smrti u Hrvatskoj jest upravo - rak pluća (2.984 smrti). Simptomi uključuju uporni kašalj, infekcije prsnog koša i bolove u prsima ili ramenu. Oko 70 posto slučajeva uzrokuje pušenje, dok drugi rizični faktori mogu uključivati izloženost radonu, određenim kemikalijama i obiteljsku povijest raka pluća. No, autori istraživanja kažu da je potrebno više istraživanja kako bi se procijenio utjecaj zagađenja zraka kao rizičnog faktora za rak pluća. "Naši nalazi sugeriraju mogući utjecaj nedavne izloženosti PM2.5 na rak pluća kod osoba koje nikada nisu pušile, osobito kod žena", napisali su autori studije.
