Uslijed klimatskih promjena i najezde komaraca stope denga groznice naglo su porasle u Europi, upozorila je ranije ovog mjeseca Europska agencija za bolesti. U posljednja dva desetljeća komarci su postali sve veća prijetnja Europi, piše Večernji list BiH.
Iako su ranije njihova staništa bila isključivo u Africi, Aziji i Americi, invazivna vrsta komaraca otkrivena je u 13 zemalja Europske unije, a stručnjaci povezuju njihovo pojavljivanje s porastom denga groznice u ovom dijelu svijeta.
Najviše ih ima uz Savu
Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji se smatra najinvazivnijom vrstom na svijetu, sada se širi Europom iz svoga južnoeuropskog "baznog kampa". Ima ih u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Malti, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj, navodi ECDC. Također je zabilježen i u Belgiji, na Cipru, u Češkoj, Nizozemskoj i Slovačkoj. Tigrasti komarci prisutni su i u BiH, i to ponajviše u području uz rijeku Savu, uz granicu s Hrvatskom. Stoga ne treba iznenaditi ako se slučajevi denga groznice pojave i u ovoj zemlji. Mirza Palo, stručni suradnik u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) - Uredu u Bosni i Hercegovini, nedavno je za N1 kazao kako u BiH nije bilo službeno potvrđenih slučajeva, a da u Europi situaciju s ovim virusom prati Europski centar za kontrolu bolesti. Ističe kako je u razdoblju od deset godina do 2021. u Europi zabilježeno 70-ak slučajeva, a samo 2022. godine zabilježen je isti broj slučajeva denga groznice, dok je 2023. taj broj porastao na oko 150 zahvaljujući tigrastom komarcu koji se "udomaćio" u europskim zemljama. Epidemiologinja Andrea Jurić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačke županije, također nije isključila mogućnost pojave denga groznice na prostoru BiH, odnosno Hercegovine. Inače, prema podacima koje je objavio Zavod za javno zdravstvo Sarajevske županije, denga groznica je zarazna tropska bolest koju uzrokuje virus dengue. Simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te karakterističan osip sličan ospicama. Dengu prenosi nekoliko vrsta komaraca iz roda Aedes, uglavnom Aedes aegypti. Virus obuhvaća 4 serotipa. Svaki serotip nakon infekcije ostavlja doživotni imunitet na isti serotip, ali samo kratkotrajnu unakrsnu imunost. Mjere zaštite uključuju suzbijanje staništa i same populacije komaraca te zaštitu od uboda.
Preventivne mjere
Kod osoba zaraženih virusom dengue bolest je većinom asimptomatska (80%) ili se manifestira s blagim simptomima kao što je nedefinirana temperatura. Oko 5% oboljelih razvije teži oblik bolesti, koji u manjem broju slučajeva može ozbiljno ugroziti život. Inkubacija iznosi od 3 do 14 dana, ali najčešće od 4 do 7 dana. Stoga putnici koji se vraćaju iz endemskih područja vjerojatno nemaju denga groznicu ako su se temperatura ili drugi simptomi pojavili po isteku 14 dana od povratka. Simptomi kod djece često su slični onima kod prehlade i gastroenteritisa (povraćanje i proljev). Iako su simptomi blaži nego kod odraslih, djeca su podložnija teškim komplikacijama. Većina oboljelih od denge oporavi se bez trajnih posljedica. Stopa smrtnosti iznosi 1 - 5% bez liječenja i manje od 1% uz liječenje, međutim, stopa smrtnosti kod težih oblika bolesti znatno je veća. Kada je riječ o preventivnim mjerama, odnosno suzbijanju širenja komaraca, osim dezinsekcije, još je važnija mjera ukloniti uvjete za njihov razvoj, tj. gdje god je moguće, ukloniti sve spremnike stajaće vode i vlažne površine. Također, kao preventiva od uboda preporučuje se odjeća dugih rukava, kao i korištenje sredstava koja odbijaju komarce.
