Slučaj smrti 45-godišnjaka u Srbiji koji je preminuo nakon uboda stršljena izaziva jezu i među onima koji inače nemaju strah prema ovim agresivnim kukcima. Prema navodima srpskih medija, muškarca je kukac ubo u venu na vratu, uslijed čega je on preminuo i iza sebe ostavio suprugu i dvoje djece. Iako zastrašujuć, ovakav slučaj smrti nakon uboda doista je rijetkost, u što nas je uvjerio i ugledni stručnjak Dražen Jerman koji već godinama djeluje kao predsjednik Udruge Pčelinjak, a bavi se između ostalog i stršljenima.
- Imali smo slučaj dječaka prije dvije godine koji je dobio sedam uboda stršljena na Sljemenu i sve je prošlo bez ikakvih posljedica i problema. Druga stvar je što ljudi misle da imaju alergiju, a ne razmišljaju o drugim bolestima koje utječu na reakciju na ubod - govori nam, navodeći kako se panika nipošto ne bi smjela širiti, posebice jer jako puno ljudi ne zna da je otrov stršljena slabiji od pčelinjeg.
- Stršljen ima slabiji otrov od pčele, slabi je letač i doista nije toliko opasan. Bol nakon uboda je samo dulja jer je žalac stršljena deblji - dodaje Jerman. Udruga inače i organizira edukacije za građane kako bi se mogli informirati o ovim kukcima koji nas okružuju, a iduća bi trebala biti najesen. Što se tiče situacije s pčelama, Jerman kaže da je ona trenutno redovita barem u gradu Zagrebu te nisu zabilježili veće poremećaje. Stršljeni nisu veća prijetnja zajednicama pčela, tvrdi nam ugledni stručnjak, ali su zato ose.
- Za stršljene imamo određene zamke kako ne bi došli do košnica, ali imamo problem s najezdama osa. One ulaze u košnice i uništavaju zajednice pčela i kradu legla. Jedne godine ih je abnormalno puno, a druge ih nema, dolaze u valovima... Dosta štete naprave i borimo se kako možemo - ukazuje nam na ovaj problem Jerman. No, ose ljudima ne predstavljaju ni upola toliki problem koliko predstavljaju stršljeni.
- Da, ljudima je stršljen puno zanimljiviji - odgovara nam. Notorni azijski stršljeni o čijem se dolasku raspravlja već godinama još nisu stigli u Hrvatsku, a zasad su se zadržali u Alpama. Međutim, Jerman nam govori kako je pitanje vremena kada će stići u naše krajeve
- Zato mi toliko njegujemo našu sivu pčelu jer se ona zna nositi s ''domaćim'' problemima. Ali onda će joj doći azijski stršljen koji vjerojatno je agresivniji i mi ćemo morati pričekati da se ona prilagodi na njih. Stručnjaci rade monitoring kako bi vidjeli jesu li stigli u Hrvatsku, posebice u Istru, i zasad nisu. Kad dođu, onda ćemo vidjeti koliko se struka dobro pripremila na njih, ima načina kako se nositi s njima - govori nam. Očekuje se da će i ova vrsta biti štetna na naše zajednice pčela, no ono što stručnjake puno više zabrinjava od svih vrsta stršljena je jedna o kojoj se zapravo ne govori previše, i to uglavnom jer nisu direktno opasni za ljude.
- Zabrinjava nas Aethina tumida, mala buba košnica - to je kornjaš koji nanosi veliku štetu košnicama. Živi pod zemljom i nedavno je u Italiju stigao vjerojatno na gusjenicama koje su bile na proizvodima koji su se transportirali iz Azije brodovima. Talijani su morali spaliti oko 100.000 košnica kako bi se riješili tih buba, jako su tvrdokorne i teško ih je iskorijeniti - navodi Dražen Jerman.
