Nova studija o mjerama osobne zaštite protiv covida, što uključuje pranje ruku, nošenje maski i fizičko distanciranje, konačno je utvrdila koja od njih je koliko pridonosi sprečavanju širenja zaraze.
Pokazalo se da je nošenje maski najučinkovitija zaštita, da smanjuje mogućnost prijenosa virusa za 53%.
Studija sa Sveučilišta Monash u Australiji, objavljena u časopisu British Medical Journal, analizira 72 ranije studije o učinkovitosti pranja ruku, nošenja maski i fizičkog distanciranja, javlja RTL.
Pokazalo se i to da pranje ruku dodatno i u istoj mjeri pridonosi sprečavanju širenja virusa. Maske su se ipak zadržale na prvom mjestu jer o pranju ruku istraživači nisu imali onoliko stručnih podataka iz ranijih studija koliko su smatrali neophodnima.
Fizičko distanciranje pokazalo se da za 25% smanjuje šanse prijenosa virusa s jedne na drugu osobu.
Studija obrađuje i cjepiva, za koja konstatira da širenje zaraze ne sprečava u potpunosti, što je uostalom bilo jasno od početka s obzirom na to da se uopće učinkovitost cjepiva viša od 80 posto smatra izrazito visokom razinom razvoja imuniteta kod cijepljenih.
Za stjecanje kolektivnog imuniteta navodi se da uvelike ovisi o stopi procijepljenosti stanovništva, ali ujedno i o istodobnom odgovoru stanovništva na epidemiološke prilike u smislu ponašanja, zatim o vrstama primijenjenih cjepiva, što je također jasno odranije.
Ranije se već pokazalo da su pojedina kineska cjepiva pokazala manju razinu zaštite. Konačno, studija ističe koje su prioritetne skupine za cijepljenje, kao i postojanje mutacija koronavirusa.
Zaključak studije je da će mjere fizičkog distanciranja, obavezne uporabe maski za lice i higijene ruku ostati dio prevencije bolesti javnozdravstvenog sustava sve do razvijanja kolektivnog imuniteta.
Kolektivni imunitet, pak, direktno ovisi o udjelu cijepljenih u svakoj pojedinoj zemlji. U vrijeme kad se Zapadom počela širiti delta varijanta virusa SARS-CoV-2, glavni američki stručnjak Anthony Fauci, inače i savjetnik predsjednika SAD-a, konstatirao je da je u takvim uvjetima nužna procijepljenost od najmanje skoro 90 posto, odnosno dovoljne stope procijepljenosti u određenoj zemlji.
