Čak i unatoč krajnje neprimjerenom miješanju Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) u kvalifikacije unutarnjeg ustavno-pravnog i političkog sustava Bosne i Hercegovine te očito iz pera radikala Farisa Vehabovića ispisanih redaka presude u predmetu "Azre Zornić", svejedno se nigdje u tom dokumentu ne poziva na dokidanje konstitutivnosti naroda, kao što to tumače lučonoše velikobošnjačke spike o građanskoj BiH, piše Večernji list BiH.

Ni sama Azra Zornić, koja upućuje krajnje nesuvisle, a katkada i ekstremističke poruke u kojima čak poziva na rat, nije proučila sadržaj presude.

Uloga radikala Vehabovića

Ova presuda iz 2014. godine, objašnjava ESLJP, identična je ranijoj u predmetu "Sejdić i Finci" iz 2009., po kojoj se traži da se predstavniku romske i židovske zajednice Dervi Sejdiću i Jakobu Finciju omogući pasivno biračko pravo. To znači da se mogu kandidirati i biti birani za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH. I ništa drugo.

Azra Zornić je pak navela kako je ona građanka koja se ne želi nacionalno identificirati. I za nju je Sud zatražio identično otklanjanje diskriminacije. Čak i unatoč tome što je riječ o identičnoj odluci po istoj točki konvencije i protokolu, presuda koja je donesena u predmetu Azre Zornić, a u kojoj je sudjelovao i sam Vehabović među sedmeročlanim sudskim vijećem, prihvaćena je prepuna manipulacija.

Najprije objašnjenje da je uloga naroda u političkom i pravnom sustavu BiH utvrđena sukladno Daytonskom sporazumu klasična je obmana i lakrdija koju sebi ESLJP nije smio dopustiti. Naime, politički i državno-pravni sustav BiH još od vremena Osmanskog Carstva, Austro-Ugarske, stare Jugoslavije, ZAVNOBiH-a, svih ustava jugoslavenske Republike BiH, ali i one moderne daytonske, imao je i ima jasno naznačenu ulogu naroda i zajamčenu podjelu vlasti kako je to slučaj i u svim europskim višenacionalnim državama. No, čak i unatoč problematiziranju uloge konstitutivnih naroda, nigdje u presudi nije napisano da treba ukinuti konstitutivne narode.

Najprije, ni jedan sud nije osporio, pa ni ovaj u Strasbourgu, praksu postojanja Doma naroda ili Predsjedništva kao mjesta u koje se biraju predstavnici triju konstitutivnih naroda te jedino što je potrebno napraviti jest da se svim građanima otvori mogućnost kandidirati se za te pozicije. Dapače, ESLJP navodi kako Zornić ne bi trebalo spriječiti kandidirati se na takvim izborima bez obzira na to kako se izjašnjava.

- Priroda sukoba u BiH između 1992. i 1995. godine, obilježenog genocidom i "etničkim čišćenjem", bila je takva da je odobrenje "konstitutivnih naroda" bilo nužno za osiguranje mira i moglo je objasniti odsutnost predstavnika drugih zajednica - poput lokalnih Roma i Židova - na mirovnim pregovorima. Međutim, uočavajući značajne pozitivne pomake u zemlji nakon Daytonskog sporazuma i postojanje drugih mehanizama podjele vlasti, što nije automatski dovelo do potpunog isključivanja predstavnika drugih zajednica, Sud je zaključio kako podnositelji zahtjeva i dalje nemaju pravo kandidirati se na izborima za Dom naroda te nije imao objektivno i razumno opravdanje, što je predstavljalo diskriminaciju - navodi se u odluci.

Hrvati predložili, Zornić odbila

Sud pak, toliko godina nakon završetka tragičnog sukoba u BiH, smatra kako to više nije moglo biti razlog da se osporene ustavne odredbe mogu održavati.

"Sud je smatrao da je došlo vrijeme za politički sustav koji će osigurati da svaki građanin Bosne i Hercegovine ima pravo kandidiranja na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda, bez diskriminacije na temelju nacionalne pripadnosti i bez dodjele posebnih prava za 'konstitutivne narode' uz isključenje manjina ili građana BiH. To bi nužno zahtijevalo ustavne promjene". Zanimljivo je kako su upravo hrvatske stranke ponudile rješenja za sve te prijepore kako bi se Židovi, Romi i manjine mogli kandidirati, no prijedloge su odbile vodeće bošnjačke stranke. Jednako kao i Azra Zornić, Sejdić i Finci. •

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’