Na tri pitanja za Večernji list odgovara Krunoslav Mikec, meteorolog DHMZ-a i HRT-a.
1. Sutra počinje jesen. Čeka li nas i hoćemo li uživati u svoj raskoši babljeg ljeta ili će nam kišobrani, kabanice te toplija odjeća i obuća morati svakodnevno biti pri ruci kao stalna nužna pratnja?
Prvi dani kalendarske jeseni bit će obilježeni ugodnom toplinom uz dosta sunčanih sati, iako neće biti posve suho. Naime, u pojedine dane valja računati na kišu, posebno na Jadranu i u područjima uz Jadran gdje ona može biti obilnija. Najviša temperatura pritom će uglavnom biti između 20 i 25 °C, ponegdje i malo viša, što je malo toplije od prosjeka za ovo doba godine. Tako bi zbog ekstremne vrućine u prvom dijelu mjeseca, unatoč drastičnom zahladnjenju koje je nastupilo sredinom mjeseca, rujan na kraju mogao biti ocijenjen kao topliji od prosjeka.
To su čari statistike. Statističke su uglavnom i dugoročne prognoze, a najnovije za listopad i studeni kažu kako je velika vjerojatnost za toplije mjesece nego što je uobičajeno. Nažalost, iz tih se podataka ne može iščitati hoće li biti hladnih ili vrlo toplih razdoblja, kada točno i koliko bi mogla potrajati te koliko bi intenzivna ona mogla biti. Što se količine oborine tiče, postoji signal u prognozi za kišnije razdoblje u drugoj polovini jeseni u našem dijelu Europe.
2. Ciklona Boris poharala je do sada znatan dio srednje Europe. Trebamo li i mi strahovati od svega što ta razorna ciklona nosi ili ovaj put imamo sreće?
Spomenuta ciklona donijela je ekstremnu količinu oborine uz nagli i drastični pad temperature. Ona više ne djeluje na vrijeme u središnjoj i istočnoj Europi, no njezine posljedice još nas čekaju u vidu značajno povišenog vodostaja rijeka, posebno Dunava. Kolege hidrolozi iz DHMZ-a te iz Hrvatskih voda prognoziraju izuzetno visok vodeni val tijekom tjedna koji je pred nama i u skladu s tim poduzimaju se odgovarajuće mjere za obranu od poplava na području uz Dunav.
3. Ljetovanja su završila i već mislimo na zimovanja. Možete li već sad iz prognostičkih podataka iščitati kada bismo mogli ugledati obilnije snježne pahulje?
Snijega je već u najvišim područjima Hrvatske bilo prošlih dana, a kada bismo ga mogli ponovno očekivati, teško je prognozirati. Kako se predviđa toplije od prosjeka i u zimskim mjesecima, a prošlih smo godina svjedočili blagim zimama s izostankom snijega ili samo povremenim snježnim oborinama, može se očekivati sličan scenarij i ove godine uz povećanu vjerojatnost. Valja ponoviti kako to ne znači da ne može biti prodora vlažnog i hladnog zraka, slično ekstremnog kao u rujnu, te zbog toga hladnijih i snježnih razdoblja tijekom zime. Ali vjerojatnost za to nije velika.
