Bosna i Hercegovina obara mnoge neslavne rekorde, a za njezinu budućnost posebno je šokantan podatak da tri puta više mladih u BiH nego u zemljama Europske unije napušta školovanje u dobi između 15 i 24 godine.
Prerano napuštanje školovanja izravno utječe na kvalifikacijsku strukturu bh. stanovništva, kao i na konkurentnost bh. građana na tržištu rada. Prema kriterijima EU, mladi u dobi između 15 i 24 godine koji su najviše završili srednju trogodišnju školu i nisu nastavili dalje formalno ili neformalno obrazovanje, promatraju se kao skupina mladih koja prerano napušta obrazovni sustav. Takvih je u BiH mnogo više nego u većini drugih europskih zemalja. Nedavno istraživanje o položaju mladih u Federaciji BiH, koje je proveo Institut za razvoj mladih “Kult”, potvrdilo je da 33 posto mladih u ovom entitetu prerano napušta obrazovni sustav. Slična je situacija i u Republici Srpskoj, dok je na razini EU taj broj 13 posto, odnosno skoro tri puta manji.
Problem preranog napuštanja školovanja je izraženiji u izvangradskim sredinama, i to za nekih dva posto. BiH je specifična i po velikoj razlici među spolovima kada je u pitanju ovaj problem, jer muškarci znatno češće odustaju od školovanja.
- Muškarci češće napuštaju obrazovni sustav i ostaju na razini srednjoškolskog trogodišnjeg obrazovanja. Za 11 posto je veći broj muških ispitanika koji su završili tri razreda srednje škole i nisu nastavili dalje obrazovanje, nego što je to slučaj kod žena. U FBiH čak 38 posto mladih muškaraca spada u kategoriju onih koji prerano napuštaju obrazovni sustav. Kod žena je taj postotak 27 posto. Razlika između muškaraca i žena na razini EU27 iznosi četiri posto, a u pojedinim zemljama još i manje, kao primjerice u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, gdje iznosi jedan posto, navodi se u istraživanju.
Financijske poteškoće najčešći su razlog zbog kojeg mladi ljudi ne nastavljaju školovanje. Čak 34 posto ili trećina svih koji napuste školovanje tvrdi da iza toga stoje financijski razlozi. Dodamo li tome i one koji školovanje nisu nastavili jer su počeli raditi, može se zaključiti da više od polovine mladih koji odustaju od školovanja to čine zbog izravnog ili neizravnog utjecaja novca. Rješenje problema bi moglo biti u stipendiranju učenika i studenata, ali podaci koje je objavio “Kult” pokazuju da čak 88 posto mladih u FBiH ne prima nikakvu stipendiju. Upitna je i opravdanost podjele stipendija jer u tom procesu nedostaje transparentnosti.
