Građani i tvrtke u BiH ponovno mogu od banaka i mikrokreditnih organizacija tražiti moratorij i druge olakšice za otplatu kredita, odlučile su entitetske agencije za bankarstvo. Agencija za bankarstvo FBiH produljila je mogućnost podnošenja zahtjeva za moratorij na otplatu kredita, koji može trajati do 30. lipnja ove godine za fizičke i pravne osobe, i ostale posebne mjere koje mogu trajati do 31. prosinca 2021., piše Večernji list BiH.
Odluka je donesena zbog izuzetno loše epidemiološke situacije koja ograničava poslovne aktivnosti. Vrijednost kredita koji su do prosinca prošle godine bili zahvaćeni moratorijem u FBiH prešla je milijardu KM. Podneseno je ukupno 59.849 zahtjeva za moratorij na kredite fizičkim i pravnim osobama. Ukupno je odobreno 51.465 zahtjeva, pokazalo je izvješće Agencije za bankarstvo FBiH.
Kada su u pitanju fizičke osobe, podneseno je 55.496 zahtjeva, od čega su odobrena 47.624. Bruto vrijednost kredita je 201,158.000 KM. Kada su pravne osobe u pitanju, njih 4353 podnijele su zahtjev, od čega je odobren 3841, a vrijednost je 882,675.000 KM. Zaključno s 2020., bankama sa sjedištem u RS-u i poslovnim jedinicama banaka iz FBiH fizičke osobe podnijele su 8798 zahtjeva u iznosu od oko 250 milijuna KM, a pravne 1888 zahtjeva u iznosu od oko 1,2 milijarde KM. Odobreno je 7776 zahtjeva fizičkim i 1819 zahtjeva pravnim osobama. Što se tiče mikrokreditnih organizacija, fizičke osobe podnijele su 15.660 zahtjeva u iznosu od oko 8,7 milijuna KM, a pravne 285 zahtjeva u iznosu od oko 3,9 milijuna KM. Od toga je odobreno 15.149 zahtjeva fizičkim i 225 zahtjeva pravnim osobama.
Od pojave koronavirusa na našim prostorima građani BiH poprilično su povukli ručnu kad je riječ o zaduživanju kod komercijalnih banaka. Statistika pokazuje kako su ove godine najviše smanjeni potrošački nenamjenski krediti, koji su svih ranijih godina konstantno bilježili rast. Podaci Centralne banke BiH pokazuju kako su ukupni krediti stanovništvu u kolovozu prošle godine iznosili 9,9 milijardi KM, od čega se na potrošačke kredite odnosilo gotovo 7,37 milijardi KM. Dok je ukupna kreditna zaduženost stanovništva od siječnja povećana za 66,7 milijuna KM, nenamjenski potrošački krediti smanjeni su za 17,4 milijuna.
Od ožujka, kada se kod nas pojavio koronavirus, zabilježili su pad od čak 72,4 milijuna KM. Od siječnja do kolovoza 2019. ukupni krediti građanima BiH porasli su za 536,1 milijun, dok su nenamjenski potrošački zabilježili rast od čak 380,2 milijuna KM. S druge strane, kreditna zaduženost stanovništva u kolovozu 2020. u odnosu na isti mjesec 2019. veća je za 111 milijuna KM. Naime, većina onih koji su razmišljali uzeti kredit i dalje čeka, jer se ne zna što će biti sutra.
S druge strane, određen broj ljudi ostao je bez posla, pa nisu kreditno sposobni, što ih onemogućuje kreditno se zadužiti. Sve ovo dovelo je do pada vrijednosti uzetih potrošačkih kredita. Iako je evidentan pad iznosa plasiranih potrošačkih kredita, neki ljudi zadužili su se kod banaka, i to kako bi, uvjetno rečeno, preživjeli. Ranije su građani uzimali kredite kako bi išli na ljetovanje, kupili automobil, obnovili garderobu i slično, uvjetno rečeno, za luksuz. To je sada u značajnoj mjeri izostalo, dok kredite i dalje uzimaju oni kojima je to nužno za najosnovnije životne potrebe.
Ljudi kojima krediti nisu potrebni za egzistenciju, odustali su od njih čekajući bolja vremena. A kako BiH stoji u odnosu na susjede glede kreditnih zaduženja? Građani Hrvatske najzaduženiji su u regiji s iznosom ukupnog duga bankama po osnovi kredita od 18 milijardi eura, a najmanje duguju stanovnici Crne Gore, približno 1,39 milijardi eura, prema podacima za siječanj iz šest središnjih banaka zemalja bivše SFRJ o stanju kredita stanovništva.
Na drugom su mjestu po visini ukupnog duga Slovenci s iznosom od 11 milijardi eura, dok su građani Srbije treći s iznosom od 10 milijardi eura. Međutim, kada se promatraju ukupni iznosi kredita u odnosu na broj stanovnika, proizlazi kako su građani Srbije najmanje zaduženi u usporedbi s ostalim zemljama, piše biznis.rs.
Po visini osobnih dugovanja na osnovi kredita, najzaduženiji su Slovenci s iznosom od 5286 eura (10.308 KM), zatim Hrvati s 4208 eura (8206 KM), Crnogorci s 2239 (4366 KM), građani BiH s 1536 eura (2995 KM), Makedonci s 1452 eura (2831 KM) i na kraju Srbi s prosječno 1443 eura (2814 KM) duga.•
