Iako pogađa sve dijelove zemlje, demografska katastrofa, kojoj posljednjih deset godina svjedočimo u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama okruženja, više pogađa ruralne dijelove, što pak dovodi do nestajanja sve većeg broja sela, piše Večernji list BiH.
Poražavajući podaci za cijelu BiH
Neosporna je činjenica da sela odumiru jer, prema posljednjim podacima iz popisa stanovništva 2013. godine, više od 300 sela potpuno je prazno. Danas, jedanaest godina poslije, slika je još gora. Statističari upozoravaju da se u posljednjih deset godina gotovo 100.000 osoba iz cijele BiH naselilo u dvadesetak većih gradova, tako da se danas navodi kako je približno 500 sela u BiH sablasno prazno, a gotovo 1500 ih ima nešto manje od deset stanovnika. Kako bi pokušali oživiti svoja sela i naseliti ih mladim obiteljima, vlasti u Bijeljini odlučile su financijski podržati mlade bračne parove koji se odluče za kupnju kuće u ruralnim dijelovima. Grad Bijeljina prvi je u BiH koji je uveo subvenciju za kupnju napuštenih seoskih kuća za mlade bračne parove. Javni poziv raspisan je u travnju prošle godine, a prvi ugovori za sufinanciranje kupnje kuća potpisani su prije nekoliko dana, odnosno u prosincu iste godine. Javni poziv rezultirao je time da će se u nove domove na selu uskoro useliti 12 bračnih parova. Naime, toliko ih je, prema informacijama iz Grada Bijeljine, dobilo subvencije za kupnju seoskih gospodarstava. Da ovaj projekt itekako ima smisla, pokazuje podatak da je, umjesto prvobitnih 100.000, zbog velikog zanimanja iz proračuna za ove namjene izdvojeno 175.000 KM. Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović kazao je kako je ukupan proračunski okvir za realizaciju ovog projekta 175.000 KM te da je minimalni iznos koji par može dobiti 6000 KM, dok je maksimalni iznos 20.000 KM. Naglasio je kako je intencija gradskih vlasti da u idućem razdoblju za te svrhe imaju veći proračunski okvir. Korisnici subvencije prezadovoljni su ovom idejom i realizacijom projekta, a za neke od njih ona je bila prevaga da ne odu u inozemstvo. Zahvaljujući ovoj subvenciji Miladin Zubac kupio je seosko imanje u Kovačićima koje se sastoji od dva duluma zemlje i jedne kuće. Kaže da ne vidi rješenje u odlasku u inozemstvo, nego u ostanku na selu. A mogućnosti koje selo nudi ogromne su za one koji ih žele iskoristiti. Od ruralnog turizma do poljoprivrede i stočarstva, što su dvije grane koje u ovoj zemlji polako izumiru. Umjesto da zahvaljujući resursima koje ima BiH živi od domaćih poljoprivrednih proizvoda i mesa iz domaćeg uzgoja, svake godine na stotine tona svih vrsta voća i povrća, kao i mesa u ovu zemlju se uvozi.
Motivacijom do uspjeha
Svi nedostaci uvoza odnosno nepostojanja domaće proizvodnje najbolje su se pokazali u posljednje četiri godine, kada su poremećaji na svjetskom tržištu doveli do nedostatka, odnosno smanjenja ponude određenih proizvoda, čime je njihova cijena "eksplodirala". Demograf Amer Osmić nedavno je izjavio kako treba motivirati stanovništvo tako da se selo mora popularizirati. Prema njegovim riječima, selo mora ponovno vidjeti svoju ulogu u društvu, a to će se postići ako se uvidi da se isplati baviti stočarstvom. Naglašava kako se trebaju postaviti takve politike da se nagradi rad na selu tako da se osiguraju bilo kakve subvencije. Njegov kolega, također demograf, Stevo Pašalić, komentirajući odlazak stanovništva BiH u inozemstvo, smatra kako je mnogo lakše zaposliti i zadržati 1000 mladih ljudi nego postići da se rađa 1000 djece više. Ističe kako treba raditi na zapošljavanju naših ljudi ovdje jer, dokle god jaz životnog standarda na Zapadu i u EU bude izražen u odnosu na naše zemlje na Balkanu, stanovništvo će odlaziti. Može li upravo selo biti to koje će, kao nekada, ponovno oživiti ovu zemlju, pokazat će primjer iz Bijeljine, a za nadati je se da će njihovim stopama krenuti i ostale jedinice lokalne samouprave u ovoj zemlji. U Sloveniji država nudi 45.000 eura čovjeku koji ostaje na zemlji i odluči se baviti poljoprivredom. U Srbiji, u kojoj je 1200 sela napušteno, a u 150.000 kuća nitko ne živi, razmišljaju da mlade ljude vrate na selo dodjelom 25 - 50 hektara državnog zemljišta uz uvjet da se zemlja obrađuje.
