Prema istraživanju organizacije "Save the Children", u BiH djeca i mladi dvije trećine vremena provode online, a 9 od 10 djece ima profil na nekoj od društvenih mreža. Uvjerljivo najviše djece dobi od 7 do 18 godina (93 posto) za pristup internetu koristi pametni telefon, piše Večernji list BiH.
Znatno manje djece ističe kako za pristup internetu koristi laptop i desktop računala, čije korištenje raste s dobi djeteta. Slijedi tablet, koji za pristupanje internetu češće koriste djeca od 7 do 10 godina nego starija djeca, pa smart TV, videoklipovi, glazba, crtani filmovi.
Vrijeđanje i zlostavljanje
Posebno je zabrinjavajući podatak da svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina ima profil na nekoj od društvenih mreža. Podaci iz istraživanja koje su na teritoriju BiH proveli UNICEF i Regulatorna agencija za komunikacije pokazuju da je više od 50 posto ispitane djece doživjelo neugodnosti na internetu, a da više od 85 posto njih o tome nije ni s kim razgovaralo, što je nedavno potvrdila Nineta Popović, voditeljica Odjela za komunikacije UNICEF-a u BiH. Osim društvenih mreža, tu su i razne Viber i WhatsApp grupe putem kojih dio djece također bude izložen nasilju.
Naime, već u nižim razredima osnovnih škola djeca su sklona napraviti ove grupe putem kojih se na razne načine izrugivaju ili zlostavljaju drugu djecu iz razreda ili škole. Jedan je to od razloga zbog kojih sve veći broj obrazovnih ustanova na području BiH zabranjuje korištenje mobitela tijekom nastave, odnosno ne dopušta njihovo korištenje u krugu škole. Zabrinjava i podatak da velik broj roditelja nije adekvatno upućen u sve opasnosti koje vrebaju s interneta niti zna kako zaštititi dijete od njih. Razna istraživanja ukazuju da alarmantan broj njih uopće nije upoznat sa sadržajima koje im djeca gledaju, odnosno čemu imaju pristup. Podatak iz istraživanja Global analitika da 60 posto roditelja u BiH ne zna što njihovo dijete radi kad je online je zabrinjavajući. Kako bi se izbjegle neugodne situacije koje mogu dovesti i do teških posljedica, stručnjaci savjetuju korištenje raznih aplikacija koje nude opcije roditeljske kontrole i ograničenog pristupa određenim sadržajima.
Ništa bolja situacija nije ni u susjednim zemljama. Kvantitativno istraživanje DeSHAME 2, koje je obuhvatilo 1715 roditelja u 20 županija i Gradu Zagrebu, a čiji je nositelj osječki Centar za sigurniji internet, pokazalo je nedavno zabrinjavajuće podatke o stanju po pitanju ovoga problema u Republici Hrvatskoj.
Roditelji nemaju nadzor
Da su im djeca svjedočila dijeljenju golišavih fotografija svojih poznanika, navelo je 13,6 posto roditelja u ovom istraživanju. Isto tako, 33,6 posto roditelja zna kako su njihova djeca svjedočila seksualnim komentarima koje su drugi objavili o fotografijama nekoga koga poznaju. Da je njihovo dijete svjedočilo negativnim komentarima o homoseksualnim ili transrodnim osobama, izjavilo je 40,5 posto roditelja, a njih čak 57 posto reklo je kako su im djeca svjedočila da se u internetskom okružju koriste termini poput "drolja". S druge strane, više od polovine roditelja jako rijetko ili nikad ne razgovara s djetetom o online sigurnosti niti postavlja pravila o dječjem korištenju interneta. Svaki peti roditelj nema nikakav nadzor nad dječjim korištenjem mobitela ili tableta prije spavanja. Trećina roditelja svom djetetu nije baš nikada zabranila korištenje ni jednog online sadržaja, pokazali su alarmantne podatke rezultati ovog istraživanja. Čak 75 posto roditelja razgovara sa svojom djecom o online poteškoćama tek ako dijete kaže da postoji problem. Deset posto roditelja navodi da im je o temama sigurnosti na internetu teško razgovarati jer njihovo dijete zna više od njih, dok više od 13 posto roditelja smatra da bi takav razgovor mogao izazvati sukob s djecom. Dio roditelja pak otvoreno kaže kako nema vremena razgovarati sa svojim mališanima o opasnostima i tegobama s kojima se susreću u virtualnom svijetu ili misli da se o tome uči u školi.
