Bosna i Hercegovina ima šest kliničkih centara, od kojih su četiri na području Federacije BiH, te još uvijek iznimno nisku razinu transplantacija godišnje, piše Večernji list BiH.
Preduga čekanja
Tijekom prvih šest mjeseci ove godine na području FBiH samo je jedan život spašen transplantacijom. Riječ je o transplantaciji bubrega, a operacija je izvedena u KCUS-u. Prema riječima predsjednika Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislava Žuljevića, trenutačno je na području FBiH na dijalizi gotovo 2000 pacijenata, od kojih bi jedna trećina mogla na transplantaciju, što je od 700 do 800 osoba. S druge strane, prema podacima Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Federacije BiH, trenutačno je na listi čekanja za novi bubreg svega 210 pacijenata. Žuljević ističe kako je razlog za to gubitak povjerenja, odnosno nade da će biti pozvani na transplantaciju. Po njegovu mišljenju, to je velika pogreška oboljelih. Naime, kada su na listi čekanja, tada su korak do novog bubrega. Međutim, kada nisu u tom sustavu, čak i da postoji odgovarajući donator, do transplantacije ne može doći. Žuljević upozorava na činjenicu kako nerijetko pacijenti koji imaju žive donatore i po nekoliko mjeseci čekaju na transplantaciju. Za Žuljevića je to čisto ugrožavanje ljudskih prava. Ipak naglašava kako je Udruga tražila očitovanje kliničkih centara u vezi s tim pitanjem, međutim, dobili su odgovor da se ljudi ne javljaju u kliničke centre. Iz KCUS-a su za Udrugu objasnili kako je taj zdravstveni centar u svakom trenutku spreman uraditi transplantaciju sa živog donatora. UKC Tuzla u proteklom je razdoblju imao određene probleme s kadrom, no oni su otklonjeni i ovaj centar ponovno počinje s transplantacijama. Sveučilišna klinička bolnica Mostar također je odradila sve pripreme za uvođenje transplantacijskih programa. Naime, ravnatelj ove bolnice Ante Kvesić nedavno je izjavio kako je SKB Mostar konačno dobio sve odluke te je nabavljena oprema za tipizaciju.
- Transplantacija je nešto što ćemo napraviti u ovoj bolnici, i to ne samo srca nego i rožnice, kao i druge transplantacije. Dakle, bolnica će napraviti transplantacijski program i uvest će ga onako kako treba - kazao je nedavno ravnatelj Kvesić. Komentirajući mali broj transplantacija u posljednje dvije godine, Žuljević ističe kako je pojava koronavirusa učinila svoje. Fokusirajući se na liječenje oboljelih od koronavirusa, domaći klinički centri transplantaciju su stavili u drugi plan, što je rezultiralo sve većim brojem odlazaka oboljelih na operacije u inozemstvo.
Transplantacijski turizam
Kako navode iz Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, zastojem transplantacijskog procesa u BiH izravno se utjecalo na razvoj transplantacijskog turizma u inozemstvu, posebice u Republici Turskoj, gdje pacijenti iz BiH sve češće traže spas. Ako se takva praksa nastavi, odnosno ne poveća broj transplantacija u domaćim kliničkim centrima, Udruga će tražiti da se oboljelima da novac kojim će se financirati operacija ondje gdje oni to žele, bez obzira na to je li riječ o kliničkim centrima u Hrvatskoj, Srbiji, Turskoj... Uz bubrežne bolesnike, trenutačno na području Federacije BiH na listi čekanja za transplantaciju jetre je oko 30 osoba, a srca njih 20-ak. Inače, tijekom pandemijske 2020. godine u Europi je izvršeno 35.529 transplantacija organa, a 43.183 nova pacijenta dodana su na listu čekanja. To jasno pokazuje kako postoji nedostatak raspoloživih organa, zapravo je uvijek veća potražnja od ponude organa za transplantaciju. U istoj godini u FBiH nije bila ni jedna operacija ove vrste.
