Kamen, krš i maslina,
vino, ganga, Neretva,
sve to ima zemlja ta,
moja Hercegovina...
U ovim je stihovima Mate Bulić zasigurno pjevao i o svome rodnom kraju, Brotnju, na čijem se području, na oko 1000 hektara, nalazi najveće vinogorje u BiH.
U srcu Brotnja smještena je i Vinarija Čitluk, najveći bh. proizvođač, odnosno najveća vinarija prerađivačkog i smještajnog kapaciteta od 115.000 hl, ujedno i najveći izvoznik vina čiji se vinogradi/plantaže prostiru na nekoliko lokaliteta, točnije - na području između Mostara, Međugorja i Čitluka. Njezina je priča počela, kako navode iz Vinarije, davne 1958. godine sadnjom prvoga vinograda autohtonih hercegovačkih sorti žilavke i blatine na lokalitetu Dubrave pokraj Međugorja. A da su “zlatne kapi” Vinarije Čitluk zahvaljujući svojoj kakvoći dospjele u svaki kutak planeta, govori i podatak da se, vjerovali ili ne, poslužuju i na - Himalaji.
Srasla s podnebljem
Naime, osvajanje najvišega svjetskog vrha Mount Everesta svjetski poznati hrvatski alpinist Stipe Božić i najbolji planinar među hrvatskim glumcima Vedran Mlikota, u glavnome su gradu Nepala proslavili upravo vinom iz čitlučke Vinarije, a ta je vijest odjeknula i na Hrvatskoj radioteleviziji.
Mi smo, slaveći 40 godina od uspona Stipe Božića na Mount Everest, bili na Himalaji 25 dana, navratili u Kathmandu i sjeli u jedan vrlo pristojan restoran, gdje inače odsjedamo i jedemo. Naš prijatelj Ivo Miloš pitao je - ima li neko dobro crno vino. On je rekao da ima, ali ne zna kako se zove, nekako bla, bla… Onda je netko “bubnuo” blatina, a ovaj kaže: Jest! U tom trenutku mislili smo da je skrivena kamera, da nas netko zeza, a onda nam je on donio to vino. Potpuno nevjerojatno - ispričao je za HRT Vedran Mlikota.
O kakvoći broćanskog vina svjedoči se od davnina, pa tako i u Povelji bosanskog bana Tvrtka iz 1353. godine koji, u glasovitoj Čitlučkoj ispravi, govori o kvalitetnom vinu s ovog područja. Broćansko vino kušao je i sveti papa Ivan Pavao II. za vrijeme pastoralnog pohoda BiH 2003. godine. I nekadašnji župnik župe Brotnjo fra Petar Bakula pisao je o središtima vinarstva u Brotnju. Tako za Vionicu kaže da je mjesto vina, za Paoču da se odlikuje proizvodnjom izvrsnoga vina i Blizancima kao najljepšem kraju broćanskoga polja u kojemu se proizvode odlična vina. Brotnjo se može pohvaliti i činjenicom da se u Gradnićima nalazi najstariji vinski podrum u BiH koji je davne 1855. godine napravio tadašnji župnik fra Petar Bakula. Danas je taj podrum turistička atrakcija na temelju kojega se zorno prikazuje vrijeme u kojemu se odvijao život Brotnjaka tijekom turske okupacije - navode iz čitlučke općine.
U broćanskim su vinima uživali i brojni celebrityji, među njima i poznati hollywoodski glumac Owen Wilson koji je, tijekom posjeta Splitu prije nekoliko godina, ispijao kapljicu Carske žilavke Limited Edition podruma AG Međugorje.
Ovaj je kraj posebno ponosan na čudesni vinograd u kamenu, fenomen, kako ga mnogi zovu, svjetski raritet u južnome dijelu Brotnja - u Blizancima. Vinograd u kamenu predstavlja i pravu turističku atrakciju kojoj mnogi ne mogu odoljeti. Divili su mu se Slovenci, Hrvati, Kinezi... Kameni vinogradi, odakle svake godine poteku litre i litre vrhunskoga vina, izniknuli su iz gologa hercegovačkog krša, postojbine drače, smreke, vrijeska, pelina i poskoka, gdje sunce nemilosrdno prži i žeže šest mjeseci u godini i gdje je svaka gruda zemlje - zlata vrijedna. Tako je lokalitet Blizanci jedinstven jer se od kamene pustinje pretvorio u oazu obilja i ljepote. Vinogradi iz kamena, uz sunčevu svjetlost i vodu iz Neretve, proizvode visokokvalitetno Kameno vino. A na početku je sve sličilo na iluziju...
Lokalitet Blizanci jedinstven je jer se od kamene pustinje pretvorio u oazu obilja i ljepote
Kameni vinogradi dosad su najveći (prostiru se na površini od 100 ha) i jedinstveni su po tome što žilavka, doslovce, raste iz kamena. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je, kao takav, raritet u svijetu. Ovaj pothvat u početnim fazama podizanja vinograda sličio je iluziji jer je količina tla na ovom lokalitetu zanemariva, a fragmentirani vapnenac čini više od 70 posto supstrata. Žilavka je još jednom pokazala kako je srasla s ovim podnebljem i da joj je ime kompatibilno s osobnošću. Grožđe s Kamenih vinograda prerađuje se u Vinariji Čitluk i od njega se najsuvremenijom tehnologijom dobivaju vina vrhunske kakvoće. Pretpostavljajući da su osobnosti vina u velikoj mjeri uvjetovane karakterom ambijenta - kamena na kojem je grožđe proizvedeno, i vino je nazvano “kameno”. Ujedno je Kameno vino i glavni brend koji se proizvodi već više od tri desetljeća, točnije od 1990. godine - govori nam glavni enolog Vinarije Čitluk i prvi doktor enologije u BiH Tihomir Prusina.
Uz Kameno vino, tu su nezaobilazni Žilavka Mostar (prvo zaštićeno bijelo vino kao vrhunsko na ovim prostorima 1970. godine), zatim Blatina de Broto, Vranac.
Uz vina od autohtonih i udomaćenih kultivara, svakako je potrebno izdvojiti sortna vina Cabernet sauvignon, Chardonnay, Plavac mali. Vinarija je na tržištu s novim proizvodima pod nazivom Teuta. To su male i ograničene serije u pojedinim godinama berbe namijenjene isključivo dobrim hotelima, restoranima i vinotekama - objašnjava Prusina.
Posebnost vina Teuta jest, kako je sama ideja u Vinariji bila, da kroz tu liniju budu zastupljene isključivo ovdašnje autohtone ili regionalne sorte, da one, kako su kazali iz Vinarije, sežu još iz Teutina doba, prije otprilike 2200 godina, a crvenica na vapnencu izvrsna je za uzgoj crvenih sorti vinove loze. Upravo otuda dobivaju najbolju kvalitetu grožđa za specijalne edicije, kao što je i linija Teuta.
Vrlo male serije vina u pojedinim ponajboljim godinama možemo izdvojiti Blatinu Grand Cru i Plavac mali Special edition. Naprijed navedena vina vrhunske su kategorije. Također imamo vina kvalitetne kategorije: Hercego Žilavka, Hercego Blatina, Hercego Vranac, Hercego Plavac, Hercego Rose. Uz ta, imamo i stolna vina kontroliranog podrijetla: Hercegovačko stolno bijelo i Hercegovačko stolno crno.
Uz njegovu pomoć zavirili smo i malo dublje u prošlost toga poduzeća i u godine prije sadnje prvoga vinograda u Dubravama.
Povijest današnje Vinarije Čitluk seže u daleku 1946. godinu kada su na području Brotnja osnovane zemljoradničke zadruge koje su se kasnije pripojile poduzeću “Poljoproizvod” Čitluk. Od 1968. godine “Poljoproizvod” je djelovao u sklopu Poljoprivrednog kombinata “Hercegovina”, preteče nekadašnjeg Hepoka. Od 2002. godine Vinarija Čitluk posluje samostalno pod današnjim imenom - kazuje nam Prusina.
Danas Vinarija posjeduje najsuvremeniju opremu za ovinjavanje grožđa, uređaje za hladnu maceraciju, hladnu i hlađenu fermentaciju te inox cisterne, hrastove i barrique bačve za odležavanje vina.
Vlastiti plantažni vinogradi prostiru se na oko 250 ha na pet vinogradarskih položaja, a posađeni su uglavnom autohtoni i udomaćeni kultivari: žilavka, blatina, trnjak, plavac mali i vranac. Vinarija je podigla i nasade priznatih svjetskih kultivara: cabernet sauvignona, merlota, syraha, sauvignon blanca i chardonnaya.
Posebice treba istaknuti chardonnay koji je zasađen na vinogradarskom položaju Trtla, na nadmorskoj visini iznad 450 metara - dodaje Prusina.
Hercegovina vino d.o.o Mostar, kao strateški partner Vinarije Čitluk, posjeduje više od 100 ha vlastitih vinograda, uglavnom blatine, žilavke, trnjka i vranca. Cjelokupna količina grožđa s ovih površina prerađuje se i uvinjuje u Vinariji Čitluk. Vinarija otkupljuje i tržišni višak žilavke i blatine s područja Hercegovine.
Danas Vinarija izvozi vina u 25 zemalja, a najviše u Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Švicarsku, Belgiju, Sloveniju, Dansku, Rusiju, Poljsku, Ameriku, Kinu, na što otpada više od 50 posto u odnosu na godišnju prodaju.
Kakvoća vina je, kaže nam Prusina, prepoznata i među svjetski priznatim enolozima i poznavateljima vina Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Mađarske, Makedonije, Italije, SAD-a, Kine, Češke i Bosne i Hercegovine, gdje su osvojila uvjerljivo najviše šampionskih i zlatnih medalja, kako na međunarodnim tako i na domaćim sajmovima i festivalima vina.
Na svim sajmovima u regiji gdje se ocjenjuju vina (Vinovita Zagreb, Gast Split, Orahovica, kao i na Mostarskom sajmu), vina Vinarije Čitluk u samome su vrhu po broju osvojenih bodova. Posebice treba istaknuti da je na Mostarskom sajmu 2011. za najbolje ocijenjeno vino sorte žilavka proglašen Tvrtko, a sorte blatina - Blatina de Broto, a šampion među crnim vinima postao je - Cabernet Sauvignon barrique. Na sajmu Gast Split 2010. šampion crnih vina bila je Blatina de Broto, a na istom sajmu 2006. Kameno je među 300 bijelih vina proglašeno šampionom. Najveći je uspjeh Vinarije u Češkoj Vinařské Litoměřice 2014. gdje je šampion crvenih vina i najbolje ocijenjeno vino iz inozemstva Cabernet Sauvignon 2011., a Blatina de Broto osvojila je zlatnu medalju. Teuta Blatina berba 2016. šampionka je crnih vina, a Sabatini 2021. godine. Posebice treba istaknuti kako su se, posljednjih desetak godina, na svim ocjenjivanjima gdje su sudjelovala vina Vinarije Čitluk, Kameno i Blatina de Broto, ako nisu bili šampioni, okitili zlatnim odličjima - objašnjava Prusina dodajući i kako, osim što se sade novi vinogradi, Vinarija ulaže u modernu tehnologiju, uređaje za hlađenje mošta i masulja, pneumatske preše, vinifikatore...
Slika se mijenja nabolje
U posljednjih pet godina vinarstvo i vinogradarstvo bilježi uzlet, kakvoća vina sve je bolja, postoje poticaji za sadnju vinograda i vinarsku opremu, ali nedovoljno jer ulaganja su velika. Kada bi bilo kao u Hrvatskoj, slika bi se sigurno promijenila još nabolje. Vinarija Čitluk posjeduje certifikat HACCP, što je jedna od važnih karika u lancu proizvodnje vina koja jamči higijenu, zdravstvenu ispravnost, a time i kvalitetu vina. Stara je latinska izreka In vino veritas - U vinu je istina. Za vina Vinarije Čitluk možemo istinski reći da su izvrsne kakvoće. Uvjerite se sami! - poručio je prvi doktor enologije u BiH.
U srcu promocije Brotnja kao vinarskoga kraja koncem 2006. godine pokrenut je projekt Vinska cesta Hercegovine. Kroz taj je projekt stvoren imidž Hercegovine, Brotnja, kojim se ovaj kraj pozitivno promovira u Europi i svijetu. O vinu su u Brotnju ispjevane brojne pjesme i bećarci, priređeno mnoštvo umjetničkih izložbi, a svake godine, upravo u čast berbi grožđa, u rujnu se u Čitluku održava kulturno-gospodarsko-turistička manifestacija Dani berbe grožđa. Tako je i ovoga, prvoga jesenskog mjeseca. Brotnjo je, s tim će se svi složiti, kraj koji će svakoga gosta počastiti vrhunskim i kvalitetnim vinom i u kojemu će, svatko tko ga posjeti, osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete ovoga plodnog kraja - poručili su za kraj iz najvinorodnijega kraja u BiH.
