Ni u najboljim (političkim) vremenima početak godine nije bio posebno dobro razdoblje za bilo kakve pregovore i dogovore. Tradicionalno spajanje blagdanskih dana u mini odmore dovodi do potpunog zastoja u političkom životu Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Hoće li se zakomplicirati
Sad smo u situaciji da taj zastoj traje znatno dulje, još od sredine prošle godine, i u tom smislu Božić i Nova godina nisu značajno poremetili taj nerad kojem svjedočimo mjesecima. U takvoj situaciji nije realno očekivati bilo kakav dogovor o ključnim pitanjima u BiH prije idućeg mjeseca. A upitno i tada imajući u vidu čvrste pozicije na kojima stoje politički akteri nespremni za kompromis i dogovor. Reforma Izbornog zakona i deblokada državnih institucija ključni su procesi, čije pokretanje očekuje i domaća javnost, ali i međunarodna zajednica.
Situacija bi se dodatno mogla zakomplicirati već ovih dana, kada vlasti u Republici Srpskoj obilježavaju još jedan Dan Republike, iako je Ustavni sud BiH osporio 9. siječnja kao datum tog praznika. Iz Banje Luke najavljuju da neće odustati od obilježavanja, i to uz sudjelovanje svih entitetskih institucija. Iz Sarajeva se, pak, traže reakcije pravosudnih institucija i međunarodne zajednice zbog ovakve prakse u drugom entitetu. U svakom slučaju, bit će to dani pojačane retorike i tenzija te vrijeme kad sigurno nije realno očekivati bilo kakav smislen dijalog. Institucije BiH svakako ne funkcioniraju i zbog svega navedenoga izgledi za neko rješenje čine se dalje nego ikada. U tako zatrovanom političkom prostoru, gdje ne nedostaje ni upozorenja ili prijetnji ratom, trebao bi se nastaviti i proces pregovora o izbornoj reformi. Međunarodni posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst bi, prema nekim najavama, u drugoj polovini siječnja trebali doputovati u Sarajevo radi nastavka pregovora. Međutim, pitanje je koliko je njihov dolazak uopće koristan ako do tada domaći političari ne pripreme teren, odnosno ne pokušaju u bilateralnim razgovorima ili nekim drugim formatima približiti stavove.
Riješiti otvorena pitanja
Palmer i Eichhorst su već jednom, pred kraj prošle godine, odgodili dolazak u BiH, i to s vrlo jasnim objašnjenjem - politički ambijent ne omogućava uspješan ishod razgovora. Vremena za dogovor, ipak, sve je manje žele li se izbori doista održati kako je planirano - prvog vikenda u listopadu. RS ne odustaje od najavljenog prijenosa nadležnosti s državne razine, a bošnjačke stranke od poziva da se Milorada Dodika i njegove suradnike sankcionira i pravno goni. Tužiteljstvo BiH provodi istragu i obavlja saslušanje, ali nejasno je kakav sudski ishod cijela ta priča može imati. S druge strane, o nekim međunarodnim sankcijama već se tjednima govori, iako svi znaju da o tomu nema suglasnosti u SAD-u i Europskoj uniji. Nema dogovora ni o tomu treba li i koga, ali ni kako sankcionirati. Mnogo je onih koji smatraju da bi sankcije bile kontraproduktivne, baš kao i istraga koju provodi Tužiteljstvo BiH. U oba slučaja rezultat bi mogao biti samo dodatno zaoštravanje političkih odnosa i podizanje tenzija u BiH. Upozorio je na to i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. On smatra da bi eventualno uvođenje sankcija protiv pojedinaca, političkih stranaka i poduzeća iz RS-a usložnilo političku situaciju u BiH.
- Plašim se da bi to ohrabrilo one koji ne žele kompromis i dogovor, a sankcioniralo upravo one koji žele dogovor i kompromis u BiH. Čini mi se da je upravo to namjera - rekao je Tegeltija.
Dogovora, u svakom slučaju, nema, a teško ga i može biti kad, barem prema onome što je dostupno javnosti, nema ni razgovora. Ideja da rješenja za političku krizu i otvorena pitanja u BiH mogu doći sama od sebe ili da će nam ih donijeti međunarodna zajednica, potpuno su nerealna. BiH će tonuti u krizu sve dok se ne otvori stvarni i iskreni dijalog između ključnih političkih čimbenika u samoj Bosni i Hercegovini.
