Tjedan koji je pred nama ključan je iz više razloga u političkom smislu, a najvažniji je odgovor na pitanje može li državna vlast napraviti iskorak u smislu usvajanja paketa zakona i odluka nužnih za dobivanje pregovaračkog okvira, što je de facto preduvjet kako bi pregovori između BiH i EU uopće mogli početi. Test je to odnosa u vladajućoj koaliciji na državnoj razini, čiji su lideri protekloga tjedna na sastanku, prvom nakon vremena dulje stanke, ali i zaoštrenih odnosa na relaciji Sarajevo - Banja Luka, otvorili pitanja koja opterećuju međusobne odnose, ali o čijem će rješavanju ovisiti europska budućnost zemlje.
Na posljednjem sastanku potvrđeno je kako će Vijeće ministara u ovom tjednu pokušati operacionalizirati određena pitanja i donijeti neke od ključnih odluka na temelju kojih bi europski put BiH trebao ući u višu brzinu. Praktički, od ožujka ove godine traje razdoblje koje je obilježio izostanak napretka, što je poglavito vidljivo nakon povijesno značajnih odluka u razdoblju ranije, ali i zamaha koji je obećavao, no prijepori koji kao uzrok imaju poteze domaćih, ali i nekih međunarodnih aktera, kao i izborna kampanja, uzeli su svoj danak te doveli BiH u situaciju da manje od dva mjeseca prije kraja godine još uvijek čeka na usvajanje nekoliko ključnih zakona, imenovanje pregovaračkog tima, ali i reforme koje su dio Reformske agende, a koja je preduvjet za dobivanje prve tranše europskih sredstava iz ambicioznog Plana rasta.
Dobra je stvar činjenica da je nakon europskih izbora fokus nove/stare europske administracije ostao na području jugoistoka Europe, a što je posljedica i izmijenjenih geopolitičkih odnosa uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, ali i snažnog lobiranja Hrvatske koja u institucijama EU-a konstantno naglašava značaj što brže integracije Bosne i Hercegovine u europsku političku i sigurnosnu arhitekturu. Poruke koje su se mogle čuti nakon sastanka predsjednika stranaka koje čine vlast na razini države donijele su toliko potrebnu relaksaciju u političkom prostoru te su otvorile mogućnost da u danima koji dolaze BiH ipak ostvari željeni pomak, kako u zakonodavnom tako i u pogledu tehničkih pretpostavki, a predstavnici stranaka su, što je pohvalno, uputili na značaj međusobnog dogovora i suradnje.
- U pristojnom korektnom ozračju postavili smo termin od 12. studenoga da Vijeće ministara održi sastanak i stavi sve sporazume i dokumente na dnevni red kako bi se tako stekao dojam funkcioniramo li kao vlast. Dobivamo novu prigodu. Primarno je bilo otvoriti europska pitanja. Nema više prostora za populizam - rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na konferenciji za novinare. Čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić dodao je kako je ipak iskorak to da su svi partneri međusobno razgovarali. Osim Vijeća ministara, važan segment državne vlasti o kojoj će ovisiti usvajanje potrebnih zakonskih i drugih rješenja je i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) i član Predsjedništva HDZ-a BiH Marinko Čavara nedavno je za Večernji list kazao kako očekuje da će doći do omekšavanja odnosa u smislu vraćanja povjerenja i spremnosti na dogovor oko važnih pitanja za razvitak Bosne i Hercegovine, a prvenstveno na europskom putu Bosne i Hercegovine.
Usvajanje Zakona o sudovima, Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o graničnom pojasu, ali i rješavanje pitanja imenovanja glavnog pregovarača, pri čemu SNSD traži da glavni pregovarač bude Srbin iz Republike Srpske, uvelike bi otvorili mogućnost da pregovarački okvir dobijemo do kraja godine. Istodobno, pitanje Plana rasta traži rješavanje problematike blokade koja trenutačno postoji u nekoliko županija.
