Crtići, youtuberi, videoigrice, društvene mreže… sadržaji su kojima su djeca izložena od najranije životne dobi, a kako odrastaju tako sve više postaju ovisni o raznim sadržajima na internetu koji nerijetko potiču i nasilje. Tako su danas sve popularniji crtići koji sadržavaju neki vid nasilja, a djeci su nekadašnje junake poput Toma i Jerryja, ptice trkačice, Mornara Popayja, Zekoslava Mrkve, Mickeyja Mousea i Minnie danas zamijenili likovi iz horor videoigrica. Tako je danas sve većem broju djece omiljeni junak iz crtanog filma Huggy Wuggy, plišana igračka koja doslovno "iskače" iz izloga trgovina i darovnih shopova u BiH i regiji, a koja je zapravo napravljena prema liku iz horor videoigrice "Poppy Playtime", piše Večernji list BiH.

Poticaj na empatiju
Njegova uloga u videoigri, koja nije namijenjena mlađima od 12 godina, jest da konzumira ljudsko meso, a da stvar bude još gora, YouTubeom i sličnim platformama kruže pjesme u kojima Huggy Wuggy poziva na ubijanje, krvave pohode, grizenje zubima i stiskanje zagrljajem do smrti. Iako to nisu službene pjesme navedene videoigrice, mališanima su dostupne preko interneta, zbog čega stručnjaci apeliraju na roditelje da kontroliraju i selektiraju što djeca gledaju i je li to primjereno njihovu uzrastu. Međutim, brojni roditelji u toj igrački ne vide ništa sporno, što je za Glas Srpske potvrdila i odgojiteljica u jednom vrtiću u Prnjavoru Milijana Krajišnik. - Kada smo mališanima dali slobodno vrijeme da crtaju što oni žele, više od pola ih je nacrtalo Huggy Wuggy kao omiljenoga lika. - Šokirala sam se kada sam vidjela crteže. Čovjek se zapita što se događa. Pokazali smo to i roditeljima, ali pojedinci u tome ne vide ništa sporno - rekla je Krajišnikova. Stručnjaci kažu da je vrlo važno voditi računa čime se djeca igraju i da igračke trebaju poticati na empatiju i kreativnost, a ne na nasilje. Snježana Kašiković, dječja psihoterapeutkinja, za Glas Srpske kazala je kako bi roditelji trebali educirati o tome kakve tegobe neprimjerene igračke mogu izazvati, poput, primjerice strahova i trikova. - Igračke trebaju biti prilagođene uzrastu. Najbolje su one koje nisu previše strukturirane. Uvijek su dobar izbor kockice, lopte i one igračke od kojih se može nešto graditi te autići i lutke - kazala je Kašiković. U posljednjem desetljeću u psihoterapijskoj terminologiji pojavljuje se novi izraz - tzv. ekranizam koji se veže uz negativan utjecaj ekrana na mozak, osobito kod mališana. Gledanje ekrana izravno je ili neizravno povezano s neurokognitivnim razvojem djece.

Pretjerana uzrujanost
Prema neuroznanstveniku dr. Deanu Burnettu, videoigre pružaju previše stimulacije. - Prednji režanj mozga dobro reagira na to. Zato su videoigre zanimljive, ali to također znači da bi se djeca mogla pretjerano uzrujati kada ne ide kako planiraju. Videoigre potiskuju negativne emocije, a ti osjećaji mogu eruptirati kao ljutnja - tvrdi Burnett. Ističe i da videoigre mogu smanjiti pamćenje. Budući da su zanimljive, djeca će pamtiti detalje, ali studije su pokazale kako prekomjerna upotreba ekrana i uređaja može blokirati druga sjećanja. Mozak djeteta u razvoju još uvijek uči razlikovati stvarno od nestvarnog. Videoigre zbunjuju taj proces.

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura