Godina u kojoj Matica hrvatska, najstarija, najaktivnija i najplodnija kulturna ustanova hrvatskog naroda, slavi 180. obljetnicu, a Ogranak Matice hrvatske u Čitluku 31. obljetnicu obnoviteljskog rada, prigoda je i da se prisjetimo velikana, uglednika i članova Matice hrvatske još od početka 1842. godine, piše Večernji list BiH.
Knjige, časopisi, zbornici...
Tada je u krilu Ilirske čitaonice, prigodom osmog općenitog sabora Društva Čitaonica zagrebačka održanog 10. i 11. veljače, grof Janko Drašković, predsjednika istog društva, predložio "da se jedan fond ili glavnica (…) pod imenom Matica ustanovi". Bilo je to doba zamaha hrvatskog narodnog preporoda i buđenja nacionalne svijesti s jasnom zadaćom promicanja Hrvata na kulturnom i gospodarskom polju, očuvanja identiteta i njegovanja hrvatskog jezika. Pod upravom predsjednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1874. mijenjaju se pravila i staro ime Matica ilirska u Maticu hrvatsku koja počinje življe i uspješnije djelovanje te postaje najveći nakladnik u Hrvatskoj s jasnim ciljem: unaprjeđivati hrvatsku lijepu knjigu...
- Uvjereni smo (iako još uvijek u traganju za pisanim dokumentima) da u prvim počecima rada Matice hrvatske ima članova i povjerenika iz Brotnja ili su svojim dragovoljnim prilozima pomagali njezin rad. Tragom pronađenih pisanih dokumenata među prvim promicateljima rada Matice hrvatske u Hercegovini, napose u Brotnju, treba spomenuti fra Augustina Zupca, župnika u Gradnićima (izvješće MH za godinu 1880.) te o. Alfonsa Curića, župnika u Međugorju, i o. Pia Knezovića, župnika u Gradnićima (izvješće MH za upravnu godinu 1900.). Prvi pokušaji za osnivanje Matice hrvatske u Čitluk bili su 1970./1971. od članova iz Brotnja koji su pripadali MH u Metkoviću, a koja je u svojoj djelatnosti objedinjavala cijeli prostor Hercegovine i dijelom Bosne. Poznatim događajima nakon Karađorđeva ugušen je rad Matice hrvatske u Metkoviću, članovi podvrgnuti raznim ponižavanjima i progonima, a mnogi strpani u tamnice - govori nam Andrija Stojić, predsjednik Ogranka MH Čitluk.
Obnoviteljska skupštine Matice hrvatske Čitluk održana je 31. svibnja 1991. Za predsjednika je izabran Tihomir Nakić, dopredsjednika fra Zdenko Karačić, tajnika Andrija Stojić i rizničara Miljenko Buljan. Članovi Predsjedništva bili su: Krešo Pehar, Zoran Buntić, Krešimir Šego, Šimun Musa i Tomislav Šakota. Na idućoj izbornoj skupštini 26. svibnja 1995. za predsjednika je izabran Nikola Vasilj, dopredsjednika fra Miljenko Mića Stojić, tajnika Andrija Stojić, rizničara Ivo Ino Jerkić. Zbog iznenadne smrti Nikole Vasilja izvanredna izborna skupštini MH Čitluk održava se 24. travnja 1998. pa se za novog predsjednika bira Andrija Stojić, dopredsjednika fra Kornelije Kordić, tajnika Krešo Pehar te rizničara Nikola Kordić. Na svim idućim redovitim izbornim skupštinama Ogranka MH u Čitluku Andrija Stojić potvrđivan je za novog-starog predsjednika Ogranka. Ovo mu je sedmi mandat (2021.) na funkciji predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Čitluku. U proteklim mandatima časno i odgovorno su obavljali svoje funkcije u Ogranku: pokojni Frano Primorac, tajnik u dvama mandatima, i Mira Ostojić, rizničarka. Danas ih obnašaju fra Miljenko Mića Stojić, tajnika, i Pavo Zovko, rizničar, te ostali članovi Predsjedništva MH u Čitluku: Grgo fra Kornelije Kordić, dopredsjednik, članovi Mirna Brkić Vučina, Mate Miletić, Anela Korać, Jasna Ćorić i Borislav Šimović, svi izabrani 10. veljače 2021. u pandemiji. Andrija Stojić do izborne skupštine MH održane u Rijeci 18 uzastopnih godina biran je za člana Glavnog odbora MH. - Članovi našeg Ogranka uspješno djeluju kulturno i narodnosno sudjelujući u organizaciji izložbi uglednih hrvatski slikara, kipara i grafičara te u organizaciji javnih predavanja i susreta s uglednim znanstvenicima, književnicima i javnim radnicima na tribinama Matice hrvatske; mnogi su objavili svoje prve knjige, uredili časopise predstavljene užoj i široj javnosti kako u BiH, tako i u drugim zemljama gdje je Ogranak imao prigodu gostovati i predstaviti se svojim stvaralaštvom. Danas Ogranak MH u Čitluku ima 130 članova koji se vežu uz Matičin program s dovoljno volje i dovoljno žara da se čini dobro u onom segmentu ljudske djelatnosti zbog koje je Matica hrvatska utemeljena i zbog kojega i danas postoji uspješno djelujući na povezivanju kulturnog i nacionalnog, čuvanja i jačanja duhovnog i nacionalnog identiteta - govori nam Stojić.
U bogatoj nakladničkoj djelatnost Ogranak objavljuje knjige, časopise, zbornike, kataloge..., skrbi se o kazališnoj i glazbenoj djelatnosti svoje sredine i drugim uzvišenim zadaćama koje Matica hrvatska u svojim programima zastupa. Ogranak Matice hrvatske Čitluk dio je Središnjice koji djeluje u zajednici s njom i drugim ograncima čineći tako najaktivniju i najplodniju kulturnu instituciju hrvatskog naroda te su u svojim mjestima važan zamašnjak kulturnih događanja u njegovanju i očuvanju tradicijskih počela. - Brotnjo, područje današnje općine Čitluk s izrazito hrvatskim identitetom, bilo je uz Maticu hrvatsku od samog njezina osnutka značajno uporište za sveukupnu njezinu djelatnost, nastojeći živim djelovanjem Ogranka u svojoj sredini uspostaviti kulturni identitet zavičaja povezujući se sa Središnjicom i s drugim ograncima ugrađujući značajan kamenčić u mozaik naše duhovne i kulturne sveukupnosti. Razvoj suvremenog svijeta i globalizacija nije ništa drugo no nijekanje tradicijskih počela - vjeroispovijesti, njegovanja nacionalnog osjećaja, identiteta, čuvanja i razvijanja kulturne baštine - govori Stojić.
Želeći sačuvati nacionalni kulturnu vlastitost, njegovati je i širiti, Ogranak MH Čitluk organizira iznimno bogate kulturne manifestacije: Uskrs s Maticom u Brotnju, Božićni susret s Maticom u Brotnju te Dane Matice hrvatske u Brotnju po starom hrvatskom hercegovačkom običaju od berbe - trganja, do kušanja mladog vina. Svake godine manifestacija započinje u večernjim satima nakon tradicionalnog rujanskog hodočašća proslave blagdana Uzvišenja sv. Križa na brdu Križevac (Šipovac) u župi Međugorje i traje do 2. studenoga, a kako to i biva u broćanskom kraju, cijeloj Hercegovini i dijelom u susjednoj Dalmaciji, kuša se mlado vino, a bačve zatvaraju. I tako odani stoljetnoj tradiciji, u slavu križa, grožđa, mošta i vina priređivale bi se prigodne svečanosti na kojima bi se predstavljala izvorna kulturna baština, umjetničko i duhovno stvaralaštvo.
Brojna priznanja
Svake godine, u povodu početka trganja u broćanskom kraju, najvećem vinogorju u BiH, s biljem i obiljem zlatnog trsja, božanstvenih plodova žilavke i blatine, s kulturnim programima Ogranka započinjala bi turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija "Dani berbe grožđa – Brotnjo". U danima berbe, kod nas - trganja grožđa, i sve do kušanja mladog vina, Ogranak Matice hrvatske Čitluk na tragu svog poslanja, a u svrsi i zadaći Dana Matice hrvatske u Brotnju, uz različite kulturne sadržaje organizira i zajedničke susrete ogranaka iz BiH, Republike Hrvatske, Središnjice te širom otvorila vrata suradnje s drugim kulturnim, znanstvenim i prosvjetnim ustanovama.
- Uz dobru suradnju i druženje veseli nas činjenica da Ogranak MH Čitluk kroz ovu manifestaciju promiče kulturnu baštinu ovog kraja, nacionalno i kulturno zajedništvo, povezuje ljude i krajeve, što zasigurno djeluje u narodu u izravnom susretu sa svima gladnima znanja, žednima kulture. Kroz kulturno-duhovne manifestacije "Uskrs s Maticom u Brotnju", "Božićni susret s Maticom u Brotnju" i "Svibanjske svečanosti" želimo dati svoj obol u obogaćivanju i približavanju sveopćoj ljubavi, po kojoj znamo za naše počelo i smisao života te ostati čvrsto na principima koje su nam namrijeli naši preci. Što je i posve razumljivo ako imamo na umu činjenicu da pripadamo najstarijoj kulturnoj ustanovi hrvatskog naroda i da nam jedan od temeljnih zadataka mora biti proučavanje, vrednovanje i predstavljanje svih važnih zbivanja naše prošlosti i zaslužnih pojedinaca sa svih područja kulturne, umjetničke, znanstvene i vjerske djelatnosti. U tom pogledu vrijedan je prinos dao Ogranak MH Čitluk kroz ove manifestacije, što joj služi za čast, a ostalima biva primjer vrijedan nasljedovanja - ističe predsjednik čitlučkog Ogranka.
Kako bi unaprijedili provođenje programa Matice hrvatske Čitluk, njezino značenje u iskazivanju kulturnog i nacionalnog identiteta čuvanjem zatečene i naslijeđene kulturne baštine, a posebice stvaranjem i njegovanjem novih vrijednosti, razvili su iznimno bogatu i raznovrsnu nakladničku djelatnost što ih, po broju dosad objavljenih naslova, svrstava u najaktivnije ogranke MH. Tu su čak 324 naslova iz različitih znanstvenih disciplina i područja kulturnog života. Dosad su objavili i predstavili devet zbornika radova "Brotnjo" i ostali dosljedni svojoj prvotnoj zamisli:
- Ono što Brotnjaci o sebi i svijetu napišu ili svijet o Brotnju i Brotnjacima, mi to objavimo. Sve su knjige primjerenih formata i lijepo grafički oblikovane. Do unatrag nekoliko godina bili smo nakladnici časopisa za djecu - redovito izlaženje Cvitka, lista za sretno djetinjstvo, Školarca, lista za cure i dečke, te u svom, po mnogočemu prepoznatljivu stilu dječjeg lista Cvrčak. Redovito godišnje objavljivanje stolnih i zidnih kalendara uvelike su dali pečat posebnosti i prepoznatljivosti nakladničke djelatnosti našeg Ogranka - ističe Stojić. Pokrenuta je edicija "Priroda BiH", koja po mišljenju struke, zasigurno predstavlja najbolja svjetska ostvarenja u području prirodoslovnih znanosti. Knjiga iz ove edicije "Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje" autora dr. sc. Čedomila Šilića dobitnica je Zlatne povelje Matice hrvatske za najbolja izdanja za 2002. - 2004. na Glavnoj skupštini Matice hrvatske održanoj u Splitu, 5. lipnja 2004., a knjiga, također iz iste edicije, "Atlas dendroflore", istoga autora dobitnica je Zlatne povelje za izdanja 2004. - 2006. na Glavnoj skupštini Matice hrvatske održanoj u Varaždinu, 10. lipnja 2006. Istaknimo još neke od vrijednih izdanja Ogranka: Cvitak i romane Gracijana Raspudića koji su na Glavnoj skupštini MH u Zagrebu, 29. lipnja 2002. dobitnici Srebrene povelje za najbolja izdanja 2000. - 2002., a sam Cvitak dobitnik je Zlatne povelje na glavnoj skupštini MH u Poreču, 14. lipnja 2008. i nagrade "Dušan Lopušić" na Prvom susretu uredništva časopisa ogranaka Matice hrvatske u Karlovcu 27. i 28. travnja 2007. Tu je i još jedna Srebrena povelja za izdanja 2008. - 2010., za knjigu prof. Emila Raspudića "Planinske priče", na glavnoj i povijesnoj skupštini održanoj prvi put izvan Hrvatske, u Čitluku, 19. lipnja 2010.
Posebnost i originalnost
Treća knjiga iz edicije "Priroda BiH Atlas ukrasnih vrtnih biljaka" autora dr. sc. Čedomila Šilića i dipl. ing. hort. Ane Mrdović dobitnica je Zlatne povelje Matice hrvatske za najbolja izdanja za 2012. - 2014. na glavnoj i izbornoj skupštini Matice hrvatske održanoj u Zagrebu, 14. lipnja 2014. Na glavnoj skupštini Matice hrvatske u Sinju 18. lipnja 2016. dodijeljena je Zlatna i Srebrene povelje Matice hrvatske ograncima za izdavačku djelatnost. Na glavnoj skupštini Matice hrvatske 16. lipnja 2018. u Rijeci Ogranak MH u Čitluku dobio je priznanje Zlatnu povelju za troknjižje književnice Anite Martinac: "Medaljon" (2015.), "Posljednji" (2016.) i "Od Franje do Franje" (2017.). U Zagrebu, 6. studenoga 2021. na glavnoj izbornoj skupštini MH, Ogranak MH u Čitluku dobitnik je Srebrene povelje za knjigu "Prema kozmičkim krajolicima; Strukturni pluralitet slike" dr. sc. Ljiljana Rajković, akad. slikarice. - Dodajmo ovome i iznimno bogatu izložbenu djelatnost, do danas je organizirano 165 skupnih i samostalnih izložbi u Klubu Matice hrvatske, gdje je smješten i ured Ogranka. No, zbog specifičnih vlasničkih i korisničkih odnosa postalo je upitno daljnje korištenje prostora - ističe Stojić dodajući kako imaju kreativnu suradnju sa župnim uredima Čitluk, Čerin, Gradina i Gradnići.
- Izlažemo u Galeriji fra Didaka Buntića Čitluk, Vjeronaučnom centru u Čerinu, dvorani sv. Petra i Pavla u Biletić Polju i Staroj crkvi sv. Blaža u Gradnićima. Prostori su zadovoljavajuće kvadrature koji bi se još trebali kvalitetnije urediti za potrebe galerijskih djelatnosti, što one svakako trebaju i zaslužuju. Sve dosad održane izložbe pratili su reprezentativni katalozi i u više navrata katalog-kalendarij, što daje biljeg našeg vremena i iznimnu nakladničku osobnost Ogranku MH u Čitluku - dodaje. - Radeći u duhu svrhe i zadaće Matice hrvatske, željeli smo dati svoj obol u obogaćivanju, osuvremenjivanju i osvješćivanju hrvatskog čovjeka, jezika i kulture hrvatskog naroda kao tragove za stvaralaštvo u budućnosti osobito se zalažući za djecu i mladež, nastojeći ih privući k sebi. Kroz sveukupni rad nastojali smo sačuvati posebnost i originalnost, što su prepoznali i nagradili čelni ljudi Matice hrvatske na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Glavnog odbora MH održanoj u lipnju 2009. u Zagrebu, na kojoj je na prijedlog i inicijativu mene, kao predsjednika OMH u Čitluku, donesena jednoglasna odluka da se glavna i izborna skupština te najstarije hrvatske kulturne ustanove održi 19. lipnja 2010. u Čitluku. To je prvi put u povijesti Matice hrvatske da se glavna skupština održala izvan granica RH - s ponosom kazuje Stojić.
Tom je odlukom čitlučkom Ogranku MH ukazano golemo priznanje, povjerenje i čast da bude domaćin tako značajnog kulturnog događaja kojeg je u potpunosti opravdao te, po mišljenju svih sudionika glavne skupštine, učinio sadržajno i programski neponovljivim. - Svi sudionici, a posebice oni koji su prvi put posjetili Hercegovinu postali su poklisari i vjerni zagovornici ističući da smo pokazali i dokazali kao izgleda hrvatski uspjeh i ljudima vratili povjerenje u složnost i u hrvatsku naciju te pokazali kako treba misliti, raditi i vjerovati, uz Božju pomoć, u hrvatsku budućnost. Matica hrvatska tim je postupkom pokazala da su državne granice realna činjenica koja se ne može ignorirati, ali i da one ne smiju priječiti kulturno i duhovno povezivanje Hrvata, s koje god se strane granice oni nalazili. Skupština Matice hrvatske ušla je u povijest kao prvi najveći Matičin skup održan izvan državnih granica, i to u zemlji u kojoj je položaj Hrvata izrazito ugrožen. Matičin dolazak snažan je znak kulturne, duhovne i moralne potpore Hrvatima u BiH da ustraju u svojim nastojanjima, kao i poruke da u borbi za svoja prava nisu odcijepljeni od matice zemlje i od Matice hrvatske. Matica hrvatska od svoga je osnutka bila i ostala uz svoj narod, nikad nije bila miljenicom vlasti, podložna promjenama, utjecajima i interesima politika. Narod je taj koji s poštovanjem prati i pamti one koji su radili za njegovo dobro te nije slučajno da je književnik Miro Gavran novi predsjednik Matice hrvatske izabran na četverogodišnji mandat na skupštini 6. studenoga 2021. u Zagrebu. Hrvatski je književnik, član i suradnik HAZU-a i najizvođeniji hrvatski dramski pisac. Djela su mu prevedena na 40 jezika, knjige imale više od 250 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po Gavranovim dramama i komedijama nastalo je više od 400 kazališnih premijera diljem svijeta, a vidjelo ih je više od tri milijuna ljudi. Sve to dovoljno govori o profesionalnom autoritetu i djelovanju na općem društvenom značaju te izgrađenosti, uljuđenosti odnosa među ljudima u uvjetima neizbježne multikulturalnosti - ističe Stojić dodajući kako posebna zadaća Matice hrvatske i njezinih ogranaka treba biti permanentni rad na pomlađivanju i omasovljenju članstva - uključivati u Matičine programe osobe koji su joj bliske po vrijednostima koje zastupaju, koji povezuju kulturno i nacionalno. Ogranci trebaju biti zaokupljeni onim vrijednostima koje su se ostvarivale i ostvaruju se u njihovu užem i širem zavičaju te ih učine bogatijima i djelotvornijima u iskazivanju, očuvanju prirodno kulturno-povijesne baštine, hrvatskog kulturnog identiteta.
Kažimo i kako je Ogranak MH u Čitluku u suradnji sa Središnjicom i ograncima MH u BiH, RH te ograncima i udrugama u trećim zemljama ostvario dugogodišnju suradnju i dobre rezultate na polju izložbeno-galerijske djelatnosti, posebice na polju nakladništva, izdanja u suradnji i obilježavanju datuma od bitnog društveno-nacionalnog i duhovno-kulturnog značenja. Redoviti su gosti na manifestacijama: Pjesnička manifestacija Domoljubne poezije Stijeg slobode – Stina pradidova, Knin – Pakoštane, Dani Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji… Veliko zanimanje pobudilo je troknjižje (romani: "Medaljon", "Posljednji, "Od Franje do Franje") članice književnice Anite Martinac te su ta djela predstavljena u više zemalja EU-a. Ogranak MH u Čitluku bogatu i raznoliku djelatnost predstavio je u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj… u cilju jačanja kulturnih veza s Hrvatima izvan BiH i RH, i to poticanjem, razvijanjem i unaprjeđivanjem suradnje s iseljenicima, Hrvatima izvan BiH i RH i njihovim potomcima te hrvatskim manjinama i Hrvatima u dijaspori na području kulture. Programi uključuju predstavljanje šarolikog opusa djelovanja: promocije i izložbe, iniciranje i provedbu kulturno-umjetničkih programa, programe tradicijske kulture, programe zaštite okoliša...
Treba više poticaja vladajućih
Prema Stojićevim riječima, u radu su im najveći problemi česte financijske poteškoće koje ponekad prevladavaju zahvaljujući donatorima, sponzorima i ljudima dobre volje koji su uvijek spremni pomoći. Ogranak je nakon više od tri desetljeća obnoviteljskog rada suočen s traženjem prostora u kojem može djelovati. Trenutačna situacija, ističe Stojić, uvelike otežava provođenje aktivnosti i projekata jer onemogućuje dugoročno planiranje.
- Radeći u svrsi i važnosti u izvršenju zadaća Matice hrvatske vladajući bi nas trebali više poticati. Na taj način moglo bi doći do boljih uvjeta za rad Ogranka, a samim time i kvalitetnijeg učinka za sve članove - zaključio je predsjednik Ogranka MH Čitluk Andrija Stojić.
