Nepovoljni vremenski uvjeti i problemi s urodom te rast potražnje doveli su do rekordno visokih cijena maslinova ulja na europskom tržištu tijekom 2024. godine. Prema Eurostatovim podacima, ova je namirnica tijekom 2024. godine u odnosu na 2023. godinu najviše poskupjela u Estoniji i Češkoj (44 posto), a zatim u Hrvatskoj (43 posto) te Grčkoj (42 posto). Prema podacima prikazanima u infografici, najmanja su poskupljenja zabilježena u Albaniji (tri posto), na Kosovu (12 posto) te u Irskoj, Švicarskoj i Litvi (21 posto).
Nikad više stare cijene
U Crnoj Gori je zabilježeno poskupljenje od 24 posto, u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji od 28 posto, u Mađarskoj i Italiji 30 posto, a u Sloveniji i Austriji 35 posto. Kod ekstradjevičanskog maslinova ulja prisutan je pozitivan cjenovni trend posljednjih nekoliko godina na tržištu Republike Hrvatske. U prosjeku je cijena u 2024. godini bila viša za 23,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, 49,6 posto u odnosu na 2022. godinu, a 73,3 posto u odnosu na 2021. godinu.
Tijekom prošle godine u Bosni i Hercegovini nije dolazilo do značajnijeg rasta cijena maslinova ulja, ali je godinu prije ono poskupjelo za gotovo 30 posto, odnosno s 30 KM po litri na 40 KM.
Doduše, bilo je i onih koji litru ulja uspiju prodati i po 50 KM u razdoblju kada vlada nestašica.
Među glavnim razlozima poskupljenja proizvođači su naveli rast cijena ulaznih inputa, a prvenstveno radne snage. Iako broj nasada kontinuirano raste, maslinarstvo u Bosni i Hercegovini još je uvijek u povojima, a perspektiva koju ova poljoprivredna grana nudi je velika jer s ovih područja dolaze neka od najkvalitetnijih ulja. Ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković nedavno je za medije izjavio kako u idućih nekoliko godina planiraju raditi na promicanju domaćih djevičanskih maslinovih ulja.
Cilj cijelog projekta je zaustaviti depopulaciju ruralnih područja te ostvariti primjeren dohodak od maslinova ulja. Napominje kako je potrošnja domaćeg maslinova ulja jako mala, svega 0,40 litara po stanovniku. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je 2,2 litre te, ako Bosna i Hercegovina želi konkurirati velikim maslinarskim velesilama i Hrvatskoj, mora imati barem četiri puta više nasada.
U Hercegovini Ljubuški broj 1
Hercegovina trenutačno ima 521 hektar pod maslinama sa 116 tisuća stabala. Od godišnje potrošnje od milijun litara maslinova ulja, samo 400 tisuća litara dolazi iz domaće proizvodnje, dok ostatak čini uvoz. Hercegovina je rubno područje za uzgoj masline i samo je manji dio klimatološki pogodan. To je prostor od Gruda i Širokog Brijega, preko Mostara, Čitluka, Ljubuškog, Stoca, Čapljine do Neuma, Ravnog i Trebinja.
Po broju posađenih stabala u Hercegovini prednjači Ljubuški, slijede ga Čitluk i Čapljina, a Neum je mjesto najstarijih stabala i tradicije maslinarstva. U kontekstu poskupljenja ulja na europskom tržištu zanimljivo je spomenuti kako je rastom cijena maslinova ulja Španjolsku zapljusnuo i val krađa tekućeg zlata.
Supermarketi u Španjolskoj početkom ožujka prošle godine objavili su da se u većinskom dijelu zemlje najčešće krade maslinovo ulje, piše The Financial Times. Glavni krivci su navodno kriminalne skupine koje ciljaju na glavni prehrambeni artikl za preprodaju na crnom tržištu.
Prema izvješću lokalnih medija, samo je u jednom mjesecu približno 50.000 litara ekstradjevičanskog maslinova ulja ukradeno iz jedne španjolske uljare u regiji Cordoba. Ukradeno maslinovo ulje tada je procijenjeno na više od 420.000 eura.
