Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor, a bez prethodne pripreme bosanskohercegovačkog gospodarstva, kao i otvaranja većeg broja graničnih prijelaza s fitosanitarnim inspekcijskim nadzorom, mogao bi donijeti značajne probleme, a što je posebice zabrinjavajuće uzevši u obzir činjenicu da BiH izvozi 72 posto svojih na teritorij Europske unije, piše Večernji list BiH.
U cilju da se na vrijeme poduzmu svi nužni koraci i u suradnji tijela iz BiH i Hrvatske iznađu rješenja za što učinkovitiji i brži budući prelazak teretnog prometa roba iz BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH poduzela je niz aktivnosti želeći ukazati na ono što se može napraviti u idućih nekoliko mjeseci kako bi se maksimalno pomoglo domaćim gospodarstvenicima.
Sastanak
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković i zamjenik generalnog tajnika Mirko Bošković posjetili su Hrvatsku gospodarsku komoru i tom prilikom održali sastanak s predsjednikom Lukom Burilovićem, potpredsjednicima Tomislavom Radašem i Draganom Kovačevićem, glavnim tajnikom Marinom Rozićem, direktorom Sektora transporta Darijom Soldom i Nikicom Pažin iz Ureda HGK u Sarajevu. Na sastanku se posebno razgovaralo o konkretnim problemima koji mogu nastati pri prelasku granice između BiH i RH ulaskom Hrvatske u schengensku zonu koje se očekuje 1. 1. 2023.
Ulaskom Republike Hrvatske u Schengen, ne očekuje se promjena carinskih procedura naspram uvoznika, odnosno izvoznika iz Bosne i Hercegovine te uvoznika iz Republike Hrvatske, ali će sve osobe koje ulaze u schengensku zonu morati popunjavati posebne obrasce. Navedeno se odnosi i na vozače te će svaki od njih morati biti u tzv. ETIAS sustavu koji znači da se obrazac mora popuniti i verificirati od zemlje članice Europske unije. Slijedom toga, popunjavanje obrazaca izazvat će određene zastoje i kašnjenja u prometovanju robom. Shodno navedenom, a kako bi se barem donekle pojednostavila i ubrzala procedura, bilo bi poželjno da se u kompanijama takvi obrasci već unaprijed popunjavaju i šalju u zone izvoza gdje bi robe zapravo trebale stići. Tako bi njihovi vozači već unaprijed bili u navedenom sustavu.
Vuković je u razgovoru za Večernji list objasnio kako su se dotaknuli tema koji su to prijelazi koji imaju potpunu kontroli kada je u pitanju fitosanitarna i ostala inspekcijska kontrola. To su, podsjetio je, Gradiška i Bijača, te je konstatirano da je to jako mali broj prijelaza na kojima se vrši takav inspekcijski nadzor. Vuković je upozorio kako tako mali broj može dovesti do problema za izvoznike s lako kvarljivom robom te se upravo zbog toga razgovaralo kako povećati njihov broj, a istodobno i uskladiti vrijeme rada inspekcijskih tijela između BiH i RH, s čim se hrvatska strana u potpunosti složila.
Zajednička rješenja
- Tražit će se zajednička i najbolja rješenja - naglasio je Vuković, dodavši kako hrvatska strana smatra da su samo dva prijelaza s fitosanitarnom inspekcijom malo te da broj treba povećati za još jedan, eventualno dva, a u tom kontekstu je pored postojeće Gradiške i Bijače spomenut i granični prijelaz Izačić. Dogovoreno je da će raditi na usklađivanju radnog vremena, pa barem da se uradi jedan prijelaz s fitosanitarnom inspekcijom, a uz dogovore s inspekcijskim tijelima u BiH i RH, u potpunosti opremi za rad 24 sata. S obzirom na izniman značaj činjenice da Hrvatska ulazi u schengenski prostor, predstavnicima Hrvatske gospodarske komore predloženo je da dođu i održe prezentaciju u BiH kako bi pružili sve potrebne odgovore bosanskohercegovačkim gospodarstvenicima, resornim tijelima, graničnoj policiji, carinskim tijelima te svim drugim zainteresiranima uključujući i medije. Kolege iz HGK prihvatili su poziv te bi navedeni događaj trebao biti održan do kraja listopada. Jedan od prijedloga bilo je i usklađivanje dokumenata za promet roba, s dokumentima Europske unije, međutim, to je nešto što treba uraditi u okviru zemalja zapadnog Balkana te će o istom biti govora na nekim idućim sastancima Jadransko-jonske inicijative u Bariju, a na kojima će biti predstavnici HGK. Kao što je vidljivo, pred BiH i njezinim gospodarstvom velike su promjene koje treba provesti što bezbolnije, uz maksimalno angažiranje vlasti i privatnog sektora u cilju omogućavanja brzog i učinkovitog izvoza na tržišta Europske unije. •
